Reformska agenda nije dostavljena, finansije EU onemogućene: Neko će snositi odgovornost?

Bosna i Hercegovina je još u aprilu prošle godine imala rok da podnese svoj prijedlog liste reformi Evropskoj komisiji kako bi ušla u program Plana rasta za zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde u formi grantova.

Podsjećamo, lista je trebala da uključuje reforme iz osam ključnih oblasti koje je BiH dobila prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa, a dio posla je obavljen kroz usvajanje nekoliko reformskih zakona u institucijama BiH.

Ipak, već tada je zbog nepostojanja koncenzusa u dogovorima bilo jasno da BiH, ni ove, 2025. godine neće uspjeti ispoštovati rokove koje je postavila Evropska komisija.

​BIH PROBILA ROK ZA DOSTAVLJANJE REFORMSKE AGENDE

Države članice Evropske unije su u oktobru prošle godine odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region, ali tih pet zemalja ne uključuje BiH.

EU je uprkos kašnjenju spremna da odobri reformsku agendu BiH kada bude završena.

Reforme koje su ostale neusaglašene su provedbe odluka Ustavnog suda BiH i popunjavanje Ustavnog suda, te pitanje ukidanja veta u Vijeću za državnu pomoć i u Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine.

ROK NEZVANIČNO PROLONGIRAN?

Na pitanje da li, nakon neispunjenja roka postoje indicije da će rok biti prolongiran, iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH za Akta.ba kažu da je rok nezvanično prolongiran.

"Rok za usuglašavanje Reformske agende je nezvanično prolongiran od strane Europske komisije, koja izražava nadu da će Bosna i Hercegovina uspjeti finalizirati i usvojiti ovaj dokument, čime bi nastavila korak s ostalim zemljama Zapadnog Balkana u okviru Plana rasta.", naveli su iz DEP-a.

Komentirajući kako će se i koliko negativno odraziti neblagovremeno pristupanje BiH resursima Plana rasta kažu da nemaju precizne informacije.

"U ovom trenutku nemamo precizne informacije o svim mogućim posljedicama kašnjenja, ali je izvjesno da je Bosna i Hercegovina već propustila mogućnost isplate prve tranše sredstava za ovu godinu. Kako bi se osigurao daljnji pristup financijskim sredstvima iz Plana rasta, neophodno je da Bosna i Hercegovina usuglasi i usvoji Reformsku agendu, kao i da ispuni ostale tehničke i pravne uvjete, uključujući potpisivanje sporazuma o instrumentu i ugovora o kreditu.", ističu.

NAPRAVLJEN ODREĐENI NAPREDAK

Na 8. radnom sastanku Radne grupe za refomu javne uprave (PAR) između Evropske unije i Bosne i Hercegovine koji je održan sredinom marta, razgovaralo se o provođenju Strategije i Akcionog plana za refomu javne uprave u BiH, te o odgovornosti i upravljanju ljudskim potencijalima u državnoj službi.

"Konstatirano je kako je napravljen određeni napredak u reformi javne uprave. U periodu između dva sastanka PAR-a, među ostalim, usvojeni su podzakonski akti vezani za provođenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama na nivou institucija BiH, potpisan je Kolektivni ugovor za zaposlene u institucijama BiH, te su poduzete aktivnosti vezano za izmjene i dopune Zakona o upravnom postupku BiH koje se odnose na digitalizaciju javne uprave. Također, naglašena ja važnost usvojenih izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi u institucijama na državnom nivou i Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH. Određen broj aktivnosti poduzet je i na entitetskom te nivou BDBiH", navodi se u izvještaju sa održanog sastanka.

U narednom periodu BiH treba, među ostalim, usvojiti i započeti implementaciju akcionog plana o strateškom okviru za reformu javne uprave za period od 2023. do 2027. godine na svim nivoima vlasti, izmijeniti i usvojiti zakone o državnoj službi u skladu s principima stručnosti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, te usvojiti zakonski okvir na državnom nivou za sektorsko strateško planiranje u cijeloj zemlji.

Foto: EU Parlament/Svjetska banka

DEI: URAĐENO JE DOSTA

"Evropsko vijeće je u svojim zaključcima iz marta 2024. godine naznačilo da za usvajanje pregovaračkog okvira sa BiH, što je formalni preduslov za sazivanje prve međuvladine konferencije i otpočinjanje pregovora, BiH treba ostvariti napredak u osam koraka iz preporuke Evropske komisije o dodjeli statusa kandidata BiH iz 2022. godine.", kažu za Akta.ba iz Direkcije za evropske integracije BiH (DEI).

"Na realizaciji nekih od ovih 8 koraka urađeno je dosta, a među najvažnijim aktivnostima su svakako nedavno usvajanje Zakona o zaštiti ličnih podataka i Zakona o graničnoj kontroli. Ranije su usvojene izmjene i dopune Zakona o VSTVu, te izmjene i dopune Zakona o Instituciji Ombudsmana za ljudska prava BiH, zatim Zakon o sprječavanju sukoba interesa i Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma. Također, usvojeni su Strategija javnih nabavki i Strategija borobe protiv korupcije, operacionalizirana je saradnja sa Europolom, poduzete su aktivnosti na zaključivanju sporazuma sa Eurojustom i Frontexom itd.", navode.

Među zadacima, koji su kroz različite dokumente institucija EU označeni kao ključni za napredak u provedbi preostalih koraka iz preporuke Evropske komisije su, kako navode iz DEI-ja, i usvajanje novog zakona o VSTV-u, a čiji je prijedlog utvrđen na 72. sjednici Vijeća ministra BiH, te zakona o sudovima BiH.

U vrhu prioriteta, također su, usvajanje stategije integriranog upravljanja granicom, imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, priprema državnog plana za usvajanje acquisa, te imenovanje državnog koordinatora za IPA III.

ZVIZDIĆ: BRISEL IMA RAZUMIJEVANJA

Iako smo se za komentar obratili na adrese više poslanika Predstavničkog doma PSBiH, iz različitih političkih struktura, odgovore smo dobili samo iz kabineta Denisa Zvizdića.

Na pitanje da li je tačno da je rok prolongiran, Zvizdić kaže da iz Brisela imaju razumijevanja za aktuelnu političku situaciju u BiH.

"Glavni direktor Generalnog direktora za istočno susjedstvo i pregovore o proširenju g. Gert Jan Koopman će opet posjetiti Bosnu i Hercegovinu i pokušati učiniti dodatne napore da dođe do usaglašavanja Reformske agende koja je uslov za aktiviranje Plana rasta. Takvu informaciju sam dobio i lično od njega kada smo se sastali u Briselu krajem februara i, iako nije govorio o eventualnom prolongiranju rokova, imao je razumijevanje za aktuelnu političku situaciju u BiH. Riječ je o našem partneru na evropskom putu, a ne o osobi koja želi sankcionisati institucije i građane BiH, te zbog toga vjerujem da će rok za aktiviranje Plana rasta biti dogovoren na način koji će Bosni i Hercegovini dati dodatnu šansu da izađe iz trenutne spirale secesionisticko-nacionalističkih aktivnosti i postane dio velikog ekonomskog i investicijskog ciklusa regiona Zapadnog Balkana.", rekao je Zvizdić za Akta.ba.

Komentirajući eventualne negativne posljedice neblagovremenog pristupanje BiH resursima Plana rasta za Zapadni Balkan, Zvizdić kaže da da će sa promjenom političke strukture na državnom nivou, prije svega kroz smjenu ministara iz SNSD-a koji opstruiraju ove procese, da će sa novim političkim snagama iz RS-a koje su za evropski put, doći i do bržeg usaglašavanja Reformske agende i reformi u cijelosti.

"Svakako da nismo ponosni na činjenicu da smo jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije na vrijeme dostavila Reformsku agendu, ali treba imati u vidu antievropski orijentirane politike koje su to blokirale i koje kontinuirano zagađuju političke odnose u BiH sa toksičnim idejama i neproduktivnim blokadama. Zbog toga čvrsto vjerujem da će sa promjenom političke strukture na državnom nivou, prije svega kroz smjenu ministara iz SNSD-a koji opstruiraju ove procese, da će sa novim političkim snagama iz RS-a koje su za evropski put, doći i do bržeg usaglašavanja Reformske agende i reformi u cijelosti. Riječ je o regionalnom finansijskom instrumentu vrijednom 6 milijardi EUR-a od čega je za BiH osigurno više od milijarde €, što će, uz prethodnu provedbu neophodnih reformi, biti od velike koristi. Naravno, za provedbu reformi i implementaciju projekata, posdbno u oblasti infrastrukture, to će biti potrebno određeno vrijeme, ali će benefiti biti izuzetno dobri. Zbog toga je važno što prije uspostaviti novu koaliciju na državnom nivou i usvojiti Plan rasta i preostale zakone koji su uvjet za sazivanje Međuvladine konferencije za otvaranje pregovora.", zaključio je.

EU (NE)ĆE "PROGLEDATI" KROZ PRSTE

(Ne)izvijesna je mogućnost da EU "progleda kroz prste" BiH i omogući produženje roka ili “zakašnjelo uključenje” u dalje procese po završetku obaveza.

"EU je nedvosmisleno opredijeljena za budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji kao jedinstvene, cjelovite i suverene zemlje. Vrata članstva su otvorena, a napredak na evropskom putu je najbolja garancija prosperiteta i stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu i njene građane.", ističu iz Delegacije Evropske unije u BiH za Akta.ba.

"Nažalost, trenutna politička kriza u Bosni i Hercegovini onemogućava iskorake u pravcu evropske budućnosti ove zemlje. EU naglašava obavezu poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine te poziva političko rukovodstvo entiteta Republika Srpska da se suzdrži od i odbaci provokativnu retoriku i radnje koje izazivaju podjele", dodaju.

Podsjetimo, iz RS entiteta smatraju da evropski prijedlog nije usklađen s Dejtonskim sporazumom iako se radi o do sada najambicioznijem programu EU za zapadni Balkan, koji ima za cilj da pomogne regionu da sustigne razvijenije ekonomije EU, te da se pored toga lakše pripremi za ulazak u zajedničko evropsko tržište.

NEMA VREMENA ZA GUBLJENJE

Nakon odluke Evropskog vijeća od 21. i 22. marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, EU pozdravlja poduzimanje svih relevantnih koraka od strane Bosne i Hercegovine (kao što je navedeno u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022.) u cilju usvajanja pregovaračkog okvira od strane Vijeća i održavanja prve Međuvladine konferencije čim se ovi uslovi ispune, navode za Akta.ba.

"Prvenstveno očekujemo da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvoji Zakon o sudovima i Zakon o VSTV-u Bosne i Hercegovine, u cijelosti u skladu sa evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine bi također trebalo imenovati operativnog glavnog pregovarača i pregovarački tim, kao i državnog IPA koordinatora, te finalizirati program za usklađivanje s pravnom stečevinom (skr. NPAA).", ističu.

"Nakon što Bosna i Hercegovina imenuje svog glavnog pregovarača, Komisija je spremna za nastavak skrininga, tokom kojeg glavni pregovarač Bosne i Hercegovine ima priliku predstaviti stepen usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a u cijeloj zemlji. Dinamika rada je u rukama Bosne i Hercegovine. Nema vremena za gubljenje.", pojašnjavaju.

ZBOG KAŠNJENJA BIH IMA MANJE VREMENA

Uprkos tome što ispunjava uslove za preko milijardu eura investicija kroz Instrument za reforme i rast iz Plana rasta, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije dostavila Komisiji svoju Reformsku agendu na saglasnost, navode iz Delegacije za Akta.ba.

"Plan rasta je transformativna prilika za jačanje konkurentnosti privrede i funkcionalnosti zemlje, a koju BiH ne smije propustiti, što je još i važnije u kontekstu odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora. Stoga očekujemo da vlasti Bosne i Hercegovine bez daljeg odlaganja dostave Evropskoj komisiji Reformsku agendu sa potrebnim nivoom ambicije za povlačenje sredstava iz Plana rasta, u korist svih građana.", pojasnili su.

Po prijemu i njenom usaglašavanju s Komisijom, Reformska agenda Bosne i Hercegovine će, kako navode, također biti predstavljena državama članicama na mišljenje u skladu s procedurom predviđenom Uredbom.

"Finansiranje se veže za Reformsku agendu i ne postoji mogućnosti produženja instrumenta zbog njegove poveznice sa Višegodišnjim finansijskim okvirom. Zbog kasnog podnošenja Reformske agende, Bosni i Hercegovini ostaje manje vremena na raspolaganju za provedbu reformi.", zaključuju.

"SKRINING" KAO PRVA FAZA PREGOVORA

Na pitanje da li je BiH spremna za obavezni "skrining proces" (screening process) i da li su ispunjeni esencijalni preduslovi za isti i šta je DEI u tom smjeru sproveo, navode da je prvi korak eksplanatorni skrining, a drugi korak je bilateralni skrining.

Inače, skrining je prva faza pregovora koja započinje nakon održavanja prve međuvladine konferencije. To je faza u kojoj se radi sistematski pregled uskađenosti pravnog sistema države kandidata sa propisima EU.

"Želeći da se proces ubrza na tehničkom nivou gdje god je to moguće, Evropska komisija je po uzoru na Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Moldaviju i Ukrajinu u aprilu prošle godine BiH dostavila materijale sa skrininga navedenih država. Direkcija je ove materijale dostavila radnim grupama za evropske integracije i relevantnim institucijama sa zahtjevom da materijal analiziraju, te da se dostave pitanja tamo gdje su potrebna dodatna pojašnjenja. Radne grupe su u postavljenom roku uradile svoje dio posla, te je Direkcija set pitanja za Klaster 1 uputila Evropskoj komisiji u julu 2024. godine. U ovaj proces putem javnog poziva uključeno je i civilno društvo, te su sve organizacije koje su se prijavile imale mogućnost dobiti materijele i dostaviti pitanja. Sljedeći korak je održavanje sastanaka eksplanatornog skrininga, a za šta je prema zahtjevu Komisije potrebno završiti dio zadatka koji se odnosi na imenovanje glavnog pregovarača i uspostavu pregovaračke strukture.", pojasnili su iz DEI-ja za Akta.ba.

Kada je riječ o bilateralnom skriningu, navode da on prema pravilima slijedi isključivo nakon što se formalno otvore pristupni pregovori.

"Direkcija za evropske integracije je već ranije započela sa pripremama institucija i za ekplanatorni i za bilateralni skrining, te smo u saradnji sa bilateralnim donatorima organizirali ukupno 10 obuka za skoro 900 službenika sa svih nivoa vlasti. U Direkciji su u toku i pripreme template prezentacija, oglednih primjera, smjernica i drugih materijala koji će se koristiti tokom bilateralnog skrininga. Inače, skrining se završava pripremom izvještaja, a ovi izvještaji daju pregled stanja usklađenosti domaćih propisa sa propisima EU, te ono što je najvažnije: preporuku za otvaranje pregovora ako je država spremna ili ako nije, mjerila koja se moraju ispuniti za otvaranje pregovora u tom poglavlju.Nakon završetka skrininga slijede tzv. sadržajni pregovori, a zadnja faza pristupnih pregovora je zaključivanje ugovora o pristupanju.", zaključuju.

PRIBLIŽAVANJE ZAPADNOG BALKANA JEDINSTVENOM TRŽIŠTU EU

EU će prije pristupanja otvoriti određena područja jedinstvenog tržišta EU za partnere sa Zapadnog Balkana, što će građanima donijeti opipljivu korist.

Partneri sa Zapadnog Balkana će morati da preduzmu fundamentalne reforme, usklade se sa acquis-em i ispune svoje obaveze u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta.

Fokus će biti na sljedećih sedam početnih prioritetnih područja:

• Slobodno kretanje robe
• Slobodno kretanje usluga i radnika
• Pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima
• Olakšavanje drumskog transporta
• Integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta
• Jedinstveno digitalno tržište
• Integracija u industrijske lance nabavke

PROGRAM EKONOMSKIH REFORMI BIH STRATEŠKI DOKUMENT

Podsjetimo, Vijeće ministara BiH jednoglasno je usvojilo i uputit će Evropskoj komisiji Program ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine (PER BiH) za period 2025. - 2027. godine, koji je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje uz saglasnost koordinatora svih nivoa vlasti u BiH.

Program ekonomskih reformi BiH predstavlja strateški dokument za koordinaciju i planiranje ekonomskih politika, upravljanje reformama ključnim za poboljšanje konkurentnosti, podsticanje mogućnosti za nova radna mjesta i socijalnu uključenost, kao i za ispunjavanje ekonomskih kriterija u pretpristupnom procesu.

Program je pripremljen prema Smjernicama Evropske komisije i jedan je od ključnih dokumenata u ekonomskom dijalogu s Evropskom unijom (EU) u procesu pristupanja i postizanja funkcionalne tržišne ekonomije.

PER BiH 2025 - 2027. u jednom od poglavlja sadrži strukturne reforme fokusirane na konkurentnost, održivost i otpornost, kao i ljudski kapital i socijalne politike. Istovremeno donosi projekcije prosječne stope ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine u periodu 2025 - 2027. godine od oko 3 % na godišnjem nivou, a rast se temelji na domaćoj tražnji kroz povećanje privatne potrošnje i investicija, navodi se u saopćenju Vijeće ministara.

BEZ KOMENTARA IZ VIJEĆA MINISTARA

Prema najavama iz Vijeća ministara, Bosna i Hercegovina je trebala započeti pregovore s Evropskom unijom u martu 2025. godine.

Uz Vijeća ministara smo višestruko pokušali dobiti komentar, no, do objave ovog teksta nismo dobili odgovor na pitanje da li je oficijelno započet predmetni proces, ili održan neki sastanak sa EU zvaničnicima, ali, prema odgovorima iz Delegacije EU jasno je da je "loptica" u rukama BiH.

Ostaje da se vidi koliko ćemo prolongirati kašnjenje i koliko nadalje usložiti proceduralne obaveze ka EU-ovom Planu rasta.

N.K.