Zašto ogromna sredstva iz EU fondova ostaju neiskorištena?

Od 1996. godine Evropska unija je uložila više od 3,5 milijardi eura u obnovu, reformu javne uprave, vladavinu prava, održivu privredu, poljoprivredu i druge ključne oblasti u Bosni i Hercegovini. Trenutno su bespovratna sredstva dostupna kroz nekoliko instrumenata. Ipak, značajan dio sredstava ostaje neiskorišten jer je za mnoge prepreka pisanje projekata.

Apliciranje na projekte Maji Mršić iz Bijeljine donijelo je najprije niz mentorskih i savjetodavnih obuka, a potom i njenu samostalnu preduzetničku radnju. Kroz Impakt inkubator poslovnih ideja dobila je bespovratna sredstva za započinjanje sopstvenog posla.

"To je sasvim jednostavan proces, treba samo pratiti sajtove na kojima se objavljuju javni pozivi i popuniti jedan papir, ukoliko neko ne zna, uvijek ima neko ko će pomoći. Prilika ima ko želi i vrlo je jednostavno", ističe Maja Mršić.

Ipak, ovaj primjer je izuzetak koji potvrđuje pravilo. Već godinama značajni iznosi bespovratnih sredstava ostaju neiskorišteni jer je za mnoge pisanje projekta nepremostiva prepreka.

"Iskustvom mog rada u agenciji, mislim da nisu dovoljno upućeni u pisanje projekata i dosta je uticalo da samim učestvovanjem nisu ispunili uslove, to jest nisu program napisali kako treba", kaže Marko Vlačić, direktor Razvojne agencije Grada Bijeljina.

"Mnogi ne apliciraju na pozive iz neznanja, i meni je to bilo strano prije desetak godina, ali dobro mi je došlo jer sam prošla edukacije za pisanje projekata i ako malo dublje uđete u to, vidjećete da ništa nije teško", ističe Cvija Krajišnik, korisnik sredstava.

Za razliku od fizičkih lica, organizacijama je nešto teže doći do sredstava.

"Ono što je problem u BiH je da su IPA fondovi poprilično ograničeni, imaju određene sfere djelovanja i intervencija i pretežno su usmjereni u ovom momentu na unapređenje kapaciteta institucija. Nevladinom sektoru je na raspolaganju mali broj tih fondova, bilo da ih plasira EU ili EK, tako da u suštini, ono što je evidentno, je da je teško doći do tih sredstava. Oni su poprilično raznolik", navodi Bojana Jovanović, programski direktor UG "Otaharin" Bijeljina.

Kako bi bespovratna sredstva bila što bolje iskorištena, pojedine lokalne zajednice uvele su i obuke za pisanje projekata.

"Organizujemo obuku za pisanje projekata gdje će naši korisnici u obuci koja će da traje dva do tri dana moći da se obuče i da prime nova znanja, da mogu da konkurišu ka međunarodnim institucijama i EU fondovima", naglašava Slaviša Jovanović iz Razvojne agencije Grada Bijeljina.

"Pokušavamo aplicirati za sredstva da unaprijedimo određene segmente života u gradu u ovoj godini, fokus je bio na povećanju zaposlenosti", navodi Ankica Todorović iz Odsjeka za lokalni ekonomski razvoj i evropske integracije Grada Bijeljina.

Prema podacima Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, od završetka rata u Bosni i Hercegovini, Evropska unija obezbijedila je više od 3 milijarde eura sredstava pomoći.