Nakon što je u lipnju obustavila pet milijuna eura za poljoprivredni i ruralni razvoj, Europska unija je privremeno suspendirala i 4,5 milijuna eura sredstava IPA-fondova, namijenjenih turizmu te malim i srednjim poduzećima u Bosni i Hercegovini.
Problem je u tome što nisu ispunjeni preduvjeti, a sarajevski Sinkro jedno je od poduzeća koje za nastup na nemilosrdnom tržištu mora besprijekorno zadovoljiti sve kriterije.
Namještaj iz tog poduzeća izvozi se u više od 20 europskih zemalja, pa uprava brine o standardima.
Europska unija nameće sve strožije standarde, a da bi se izvozilo, moraju se ispuniti brojne procedure koje nisu nimalo jeftine.
„Iz svojih vlastitih sredstava plaćamo konsultacijske firme i dobijamo te certifikate koji su nam potrebni za izvoz“, kaže Damir Neimarlija iz tvrtke Sinkro.
Komplicirana administracija
Poduzeće se, iako postoje fondovi namijenjeni za pružanje tehničke podrške poduzetnicima, radije odlučila za ulaganje vlastitog kapitala nego za apliciranje za bilo kakve projekte, jer im je administracija – prekomplicirana.
„Uglavnom dobijanje sredstava fondova ide preko države, bilo da je EU ili BiH. Sve to ide preko državnih organa, što je uglavnom dosta ispolitizirano“, tvrdi Neimarlija.
EU je izdvojila, pa potom suspendirala 4,5 milijuna eura iz fondova IPA, a tim se novcem, između ostalog, trebalo financirati certificiranje 100 poduzetničkih firmi u BiH po standardu ISO 9001.
Ukoliko se stvori pozitivnija klima za poduzetnike u poduzeću Sinkro, koje sada ima 120 zaposlenih radnika, došlo bi i do novih zapošljavanja.
„To je odgovornost svih razina vlasti u BiH, od državnog do entitetskog. U ovom slučaju nije bilo dogovora između svih njih o djelokrugu aktivnosti: što će sve projekt pokrivati, u kojim će poljima djelovati itd.“, ukazuje Andy McGuffie, glasnogovornik Delegacije EU u BiH.
Faze odobravanja projekata davno su dogovorene, no „zaškripalo“ je pred početak implementacije.
Umanjena uloga entiteta
Vlasti Republike Srpske zatražile su izmjene prvobitnog projektnog izvještaja, jer je njime umanjena uloga entiteta u cjelokupnom procesu.
U pismenom obrazloženju Vlade stoji da u vezi s projektnim aktivnostima koje nisu u skladu s ustavnim uređenjem ili o uspostavi novih institucija na nivou zemlje, u BiH ne postoji politička suglasnost.
No, problemi oko prihvaćanja projekata IPA nastaju i kada strani stručnjaci nemaju dovoljno osjetljivosti za stanje u BiH, kažu u državnom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
„Neke od njih čak ne interesira šta smo do sada postigli, pa ispada kao da nemamo ništa, pa sad oni kreću iz početka“, kaže Dragan Milović, pomoćnik ministra u tom resoru.
Nije ovo prvi put da se „zateže“ oko IPA-projekata u BiH, konstatira reporterka Al Jazeere Azalea Džanko uz napomenu kako, zbog sličnih nesuglasica, može doći do otkazivanja, iako je veliki broj ugovorenih projekata.
„U septembru, kada je naredni sastanak monitoring grupe IPA, biće konačno odlučeno da li će ova sredstva biti trajno ukinuta ili ne. Iz Delegacije Evropske unije u BiH poručuju: U vrijeme kada je zemlja zadužena kod svjetskih kreditora, nije pametno odbijati novac koji nije pozajmica“, zaključuje Azalea Džanko.
