Raste korištenje energije vjetra u EU

Elektrane na vjetar činile su više od četvrtine ukupnih energetskih kapaciteta instaliranih u Europskoj uniji prošle godine, međutim, tom sektoru ove, vjerojatno i naredne godine, predstoji nestabilnost, upozorava Europsko udruženje za energiju vjetra (EWEA). Energijom dobivenom iz vjetra u prošloj godini je pokriveno 7 posto europske potražnje struje prema 6,3% u 2011. godini i 15 članica EU sada ima instalirane kapacitete veće od jednog gigavata. Kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora činili su 69 posto svih novih kapaciteta instaliranih u 2012. Istodobno se nastavio trend pada izgradnje nuklearnih i kapaciteta na naftu i ugalj.

U 2012. godini u EU su instalirani kapaciteti za proizvodnju struje iz vjetra od 11,6 gigavati, za 12 posto veći nego 2011. godine, čime su ukupni europski vjetrokapaciteti dostigli 105,6 gigavati, pokazuju podaci iz najnovijeg izvještaja Udruženja. Vrijednost ulaganja instalisanih prošle godine procjenjuje se na između 12,8 i 17,2 milijarde eura.

Računajući zemlje kandidate za EU i članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, Europa ima ukupno instalisane kapacitete za proizvodnju struje iz vjetra od 109,2 gigavata.

"Podaci za 2012. godinu odražavaju narudžbe od prije političke nestabilnosti koja se širi Europom od 2011, a koja je nepovoljno djelovala na sektor vetroenergije", istakao je direktor Udruženja Kristijan Kjaer dodajući da se očekuje da se ta nestabilnost u 2013. i 2014. godini još mnogo očiglednije odrazi na obujam novih instalacija.

 I dok su kapaciteti za proizvodnju energije iz vjetra predstavljali 26% ukupno izgrađenih energetskih kapaciteta u 2012, kapaciteti za proizvodnju energije iz Sunca činili su 38 posto a oni na plin 24% ukupnih. Samo 7% ukupno instaliranih kapaciteta u EU u prošloj godini bilo je na ugljen a na biomasu 3%.

 U EU je 27,6 posto ukupnih novih kapaciteta izgrađenih od 2000. godine bilo na vjetar, 51,2 posto na obnovljive izvore energije a 91,2% kombinirano na obnovljive izvore i plin. Udruženje navodi i da je prošle godine zabilježen rekordan rast postavljanja vjetroturbina na moru, dijelom i zbog snaženja argumenta "ne u mom dvorištu", i očekuje se da se taj trend nastavi. Međutim, vjetroturbine postavljene na kopnu predstavljale su 90% svih instaliranih u prošloj godini. Prognozirajući tešku godinu za sektor energije vjetra, predsjednik Udruženja Arturos Zervos naglasio je da nagle ili retroaktivne mjere nanose štetu industriji.

"Industrija vjetra trpi ozbiljan gubitak radnih mjesta i ove godine će biti još teže", kazao je Zervos ističući da bi obavezivanje na ispunjavanje projekcija za obnovljive izvore do 2030. godine, a EWEA je za to 45% posto energije bude iz obnovljivih izvora, obnovilo povjerenje investitora. Lider na kontinentu u korištenju eolske energije i dalje je Njemačka sa udjelom od 21 posto u ukupnim novim instalacijama kapaciteta za proizvodnju energije iz vjetra i 22 posto u postojećim kapacitetima. Iza Njemačke su Španjolska, Velika Britanija i Italija. Međutim, iz Udruge upozoravaju da se može očekivati ​​da jedan broj velikih tržišta, poput talijanskog i španjolskog, i ranije brzorastućih tržišta, poput bugarskog, osjetno uspori narednih godina. Industrija "čiste" energije suočena je is manjkom stručne radne snage i procjenjuje se da joj nedostaje oko 5.500 kvalificiranih radnika godišnje.

EU još zaostaje za gotovo dva gigavata za projekcijama iz Nacionalnog akcionog plana za obnovljivu energiju pri čemu je u zaostatku 18 zemalja a posebno kasne Slovačka, Češka, Francuska, Grčka, Mađarska i Portugal. Podaci Udruge pokazali su i da su zemlje kandidati za EU na kraju 2012. godine imale instalirane kapacitete za proizvodnju energije iz vjetra od 2491 megavata. U toj skupini su Hrvatska, koja u srpnju ulazi u EU, Srbija, Makedonija i Turska. U prošloj godini su kandidati za EU instalisali kapacitete od ukupno 554 megavata i to Turska 506 megavata a Hrvatska 48. Turska ima ukupne kapacitete vjetroturbina od 2312 megavati a Hrvatska od 180 dok Srbija i Makedonija nemaju vjetroturbine.

Srbija treba izgraditi 1092 MW kapaciteta koji koriste obnovljive izvore da bi do 2020. ispunila cilj da 27% ukupne potrošnje energije bude proizvedeno iz obnovljivih izvora i Nacionalnim akcijskim planom je predviđeno da se taj cilj ispuni, pored ostalog, izgradnjom vetroelekrana snage 500 megavata.