EU traži plan za razdoblje nakon okončanja pandemije

Čelnici zemalja članica EU pozvali su u četvrtak predsjednike Europskog vijeća i Komisije da pripreme izlaznu strategiju za razdoblje nakon pandemije koronavirusa.

"Moramo početi pripremati mjere potrebne za povratak u normalno funkcioniranje naših društava i gospodarstava, povratak održivom rastu, uključujući između ostaloga zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju te izvući pouke iz ove krize. Za to će trebati koordinirana izlazna strategija, svebuhvatni plan za oporovak i dosad nezabilježene investicije", kaže se u zajedničkoj izjavi koju su usuglasili čelnici 27 zemalja članica na video-konferenciji održanoj u četvrtak navečer.
 
"Pozivamo predsjednicu Komisije i predsjednika Europskog vijeća da u konzultacijama s ostalim institucijama, posebice Europskom središnjom bankom, počnu raditi na planu u tu svrhu, uključujući i akcijski plan", kaže se u izjavi.
 
Nakon više od šest razgovora putem video-veze čelnici zemalja članica dogovorili su zajedničku izjavu o borbi protiv pandemije i suočavanju s njezinim ekonomskim posljedicama.
 
Čelnici zemalja članica zatražili su od ministara financija europodručja da u roku od dva tjedna pripreme zajednički ekonomski odgovor na krizu s pandemijom koronavirusa.

"Pozivamo euroskupinu (ministri financija eurozone) da predstave prijedloge u roku od dva tjedna. Ti prijedlozi trebaju uzeti u obzir dosad nezabilježenu narav šoka od Covida-19 koji je pogodio sve naše zemlje. Mi ćemo pojačati naš odgovor u svjetlu razvoja događaja kako bismo osigurali sveobuhvatni odgovor", kaže se u izjavi.

Razlog za dvotjednu odgodu je protivljenje talijanskog premijera Giuseppea Contea, koji je tražio snažniji odgovor koji bi bio primjeren okolnostima.
 
Čelnici devet zemalja članica, među kojima su Italija i Francuska, zatražili su u pismu upućenom predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu da se omogući izdavanje zajedničkih obveznica kojima bi se financirala potpora zdravstvenim sustavima u borbi protiv koronavirusa te pomoglo gospodarstvu.
Riječ je o tzv. korona-obveznicama, za koje bi svi zajednički jamčili i koje bi onda omogućile i jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja s krizom. 
 
Neke članice poput Italije, Španjolske i Francuske već dulje vrijeme traže uvođenje euro-obveznica, kojima bi se smanjila cijena zaduživanja pojedinih članica europodručja, jer bi iza tih obveznica stajala cijela eurozona. Međutim, Njemačka i Nizozemska snažno se protive zajedničkim obveznicama.