Vanjskopolitički odbor Evropskog parlamenta usvojio preporuke za zapadni Balkan

Vanjskopolitički odbor Evropskog parlamenta (EP) velikom većinom glasova usvojio je u ponedjeljak preporuke za zapadni Balkan.

Preporuke predstavljaju poziciju EP-a kada je riječ o nastavku politike proširenja, a pozivaju na veće angažiranje sa zemljama zapadnog Balkana, borbu protiv korupcije, promociju pomirenja u regiji te na uspostavljanje adekvatnog finansiranja zemalja u procesu pristupnja EU, javlja Al Jazeera Balkans.

Peporukama i usvojenim amandamnima ukazuje se na mogućnost paralelnog odvijanja procesa unutrašnje reforme i proširenja EU-a i definira konačan cilj procesa pristupanja, prenosi Tanjug.

"Mora se osigurati da poboljšana metodologija podržava punopravno članstvo kao konačni cilj i da EU postavi jasna pravila i kriterije kojih će se pridržavati kao bi povratila kredibilitet", piše u preporukama.

Nacrt preporuka je sačinio izvjestilac EP-a Tonino Picula, ususret samitu EU - Zapadni Balkan, koji je, zbog pandemije Covid-19, pomjeren sa maja na najvjerovatnije kraj juna.

Teskt preporuka EP-a podržava neke od ideja koje je Evropska komisija već predstavila u novoj metodologiji procesa pristupnja, kao što je otvaranje poglavlja u klasterima, kako bi se "grupiranjem tema i politika osigurale, ali i moguće ubrzale, konkretne reforme".

Istovremeno, traži se i snažniji mehanizam uslovljavanja, odnosno reverzibilnost procesa pristupnja.

"Treba razmotriti uvođenja glasanja kvalificiranom većinom kada je riječ o procesu pritupnja EU, pri čemu bi se princip jednoglasnosti zadržao u Vijeću EU-a kada se odlučuje o otvaranju, odnosno zatvaranju pristupnih pregovora", navodi se u tekstu.

Preporuke zahtijevaju i jasnija mjerila uspjeha i napretka za svaku pojedinu zemlju kandidata, kao i kontinuiranu evropsku podršku tokom cijelog procesa.

Uz to, predlaže se da kandidati koji su već u pregovorima o članstvu, Srbija i Crna Gora, mogu nastaviti proces i po novoj metodologiji, ako "sami tako odluče".

EP traži veće "političke podsticaje" za zemlje zapadnog Balkna i daje podršku postepenom uključivanju zemlja kandidata u EU sektorske politike programe i prije dobijanja članstva.

Insistira se i dalje na postepenom usklađivanju vanjske i sigurnosne politike zemalja u procesu pristupanja s politikom EU-a, kao i na uključivanju predstavnika zemalja zapadnog Balkana u predstojeću Konferenciju o budućnosti Evrope.

Evropski parlament se zalaže i za pomoć zemljama zapadnog Balkna u prevazilaženju unutrašnjih političkih polarizacija i bojkota rada parlamenata u regiji.

"Treba podržati i izborne reforme kako bi se osigurali slobodni, fer i transparentni izbori, u skladu s međunarodnim standardima", navodi se u tekstu preporuka.

Evropski parlament posebno ukazuje na važnost da se osude kampanje, prijetnje i zastrašivanja novinara i medija, da se takva djela istraže i procesiraju, a novinarima obezbijede sigurni uslovi za rad.

"Treba pojačati angažaman EU-a u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja i tražiti od zemlja zapadnog Balkana da se obavežu na pomirenje i mirno rješavanje dugogodišnjih razmirica", stav je EP-a.

Preporuke se odnose i na insistiranje na rješavanju ratnih zločina i pitanja nestalih, kao i u promociji antidiskriminacionih politika u regionu.

Vanjskopolitički odbor podržao je i prijedlog o nastavku nesmanjenog finanasiranja zemlja u procesu pridruživanja EU.

"Mora se uspostaviti i strateški ekonomski i investicioni plan kako bi se poboljšala kompetitivnost i održiv razvoj zemalja koje su u procesu pristupnja", zaključuje se u tekstu usvojenom na Vanjskopolitičkom doboru EP-a.

Picula ocjenjuje da su prijedlozi "jasan sigal" podrške koju EP daje naporima zemlja u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU.

"Istovremno, to je i jasan signal naše podrške nastavku procesa proširenja, kao jedne od najuspješnijih politika EU-a", poručio je Picula.

O prijedlozima usvojenim na Vanjskoplitičkom odboru glasat će se i na sljedećem plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta.