Usprkos krizi rast prodaje luksuznih brendova

11.03.2013 |

EU / POLITIKA

Izvor: SRNA

Usprkos krizi rast prodaje luksuznih brendova

. Prošle, 2012. godine, prodaja na tržištu luksuzne robe u svijetu premašila je 200 milijardi eura. Za industriju to znači rast od sedam odsto.

Ekonomska kriza "drma" Evropu i dobar dio svijeta, ali luksuzni proizvodi i brendovi i dalje su veoma traženi, bez obzira na visoke cijene. Prošle, 2012. godine,  prodaja na tržištu luksuzne robe u svijetu premašila je 200 milijardi eura!  Za industriju to znači rast od sedam odsto. 

Marketinški stručnjaci smatraju da će ovaj trend biti nastavljen sve do sredine naredne decenije.  Istraživanja pokazuju da se ova industrijska grana razvila u globalno tržište. Skupi satovi, unikatan nakit ili elegantne markirane cipele  ne prodaju se  samo u nekoliko regija u svijetu. Danas gotovo 50 odsto prometa otpada na azijske klijente! 

Prema istraživanju,  i dalje će rasti tržište skupocjenih marki za oko dva do tri odsto u Evropi, pet do sedam odsto u SAD i dva odsto u Japanu.  Kina postaje  najsnažnije tržište, tu se očekuje rast za 20-ak odsto u budućnosti.  U Evropi i SAD  konzumenti luksuznih proizvoda uglavnom su starije generacije.

Suprotno je u azijskim zemljama: tamo su klijenti sve mlađi.  Ukupno 30 odsto prometa u industriji luksuzne robe proizvodi se   u zemljama u razvoju. Tu su  zemlje poput Azerbejdžana, Brazila, Indonezije, Kazahstana, Malezije, Meksika, Južne Afrike, Turske i Vijetnama - koje su postala nova tržišta za luksuzne proizvode. Istraživanja pokazuju da se  povećavaju  narudžbine putem interneta,  a smanjuje profit u robnim kućama.  Zanimaljive su i marketinške analize polne strutkure  konzumenata luksuzne robe i njihovih interesovanja.  Sve više žena želi luksuzne stvari u tradicionalno muškom području - kao što su poslovna odijela ili profinjeni satovi.  Istovremeno, muškarci se sve više okreću modnim temama i dizajnu.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)