EU postigla sporazum o reviziji zakona o migracijama

Zemlje članice EU i zakonodavci postigli su u srijedu sporazum o reviziji zakona bloka o postupanju s tražiocima azila i migrantima, saopćili su zvaničnici.

Reforma uključuje bržu provjeru neregularnih dolazaka, stvaranje graničnih pritvorskih centara, ubrzanu deportaciju za odbijene podnosioce zahtjeva za azil i mehanizam solidarnosti za uklanjanje pritiska na južne zemlje koje se supčavaju s velikim prilivom.

"Postignut je politički dogovor o pet dosijea novog pakta EU o migracijama i azilu", saopćila je Španija, koja je predsjedala dugačkim pregovorima u ulozi predsjedavajućeg EU, na X-u, nekadašnjem Twitteru.

"Bio je dug put dovdje. Ali uspjeli smo. Evropa konačno postiže rezultate u pogledu migracija", kazao je potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Schinas.

Čelnica Komisije Ursula von der Leyen dodala je da su "migracije zajednički evropski izazov - današnja odluka će nam omogućiti da zajedno upravljamo njima".

Sporazum još treba zvanično odobriti Evropsko vijeće, koje zastupa 27 zemalja članica EU, i Evropski parlament prije nego što bude uvršten u zakone bloka.

Pitanje migracija u Evropi je posljednjih godina dobilo oštriju političku retoriku s jačanjem nacionalističkih antiimigrantskih stranaka u nekoliko zemalja EU, među kojima Italiju, Švedsku i Holandiju.

Pregovarači su željeli postići izvodiv dogovor koji bi mogao biti usvojen prije isteka mandata sadašnjeg Evropskog parlamenta u junu 2024.

Deseci dobrotvornih organizacija koje pomažu migrantima – uključujući Amnesty International, Oxfam, Caritas i Save the Children – kritizirale su, međutim, promjene, navodeći u otvorenom pismu da bi paket stvorio „okrutan sistem“ koji je neizvodiv.

Reforma, zasnovana na prijedlogu komisije iznesenom prije tri godine, zadržava postojeći princip prema kome je prva zemlja EU u koju uđe tražilac azila odgovorna za njihov slučaj.

Da bi se pomoglo zemljama koje imaju veliki broj dolazaka – kao što je slučaj s mediteranskim zemljama Italijom, Grčkom i Maltom – uspostavio bi se, međutim, obavezni mehanizam solidarnosti.

To bi značilo da bi određeni broj preseljenja migranata u druge članice EU ili zemlje koje odbijaju da prime migrante dale finansijski ili materijalni doprinos onima koje to čine.

Planirana reforma također ima za cilj ubrzano filtriranje i provjeru tražitelja azila kako bi oni koji se smatraju nekvalifikciranim mogli brzo biti vraćeni u matičnu zemlju ili zemlju tranzita.

Ta procedura – koja zahtijeva uspostavljanje graničnih pritvorskih centara – odnosila bi se na neregularne migrante koji dolaze iz zemalja čiji su zahtjevi za azil odbijeni u više od 80 posto slučajeva.

Zastupnici Evropskog parlamenta dobili su garancije da će porodice s malom djecom imati adekvatne uslove i da će se vršiti nadzor kako bi se poštovala prava zatočenih migranata i pružili besplatni pravni savjeti, izjavila je za AFP poslanica Fabienne Keller.

Još jedna novina je predloženi "nagli odgovor" prema kome bi se zaštita tražilaca azila mogla smanjiti u vremenima značajnog priliva, kao što se desilo u periodu 2015.-2016. kada je više od dva miliona tražitelja azila stiglo u EU, od kojih brojni iz ratom razorene Sirije .

EU bilježi sve veći broj dolazaka neregularnih migranata i zahtjeva za azil.

U prvih 11 mjeseci ove godine, granična agencija EU Frontex registrovala je više od 355.000 neregularnih graničnih prelaza u blok, što je povećanje od 17 posto.

Broj tražilaca azila ove godine mogao bi premašiti milion, sudeći prema podacima Agencije EU za azil.