Stotine hiljada Europljana bi moglo umrijeti zbog klimatskih promjena
Europi su hitno potrebne jače mjere za odgovor na rizike od klimatskih promjena, upozorava se u novom izvještaju.
Europi su hitno potrebne jače mjere za odgovor na rizike od klimatskih promjena, upozorava se u novom izvještaju koji navodi da bi stotine hiljada zivota europljana mogle biti dovedene u pitanje.
U procjeni sačinjenoj na 32 stranice, koju je u ponedjeljak objavila Europska agencija za životnu sredinu (EEA), navodi se da blok nije spreman odgovoriti na sve teže rizike koje klimatske promjene predstavljaju. Prvi ovakav izvještaj o prijetnjama s kojima se Europa suočava upozorava na “katastrofalne” posljedice.
“Stotine hiljada ljudi umrlo bi od toplotnih talasa, a ekonomski gubici samo od obalnih poplava mogli bi premašiti 1 bilion eura (1,1 bilion dolara) godišnje”, navodi se u izvještaju.
Potrebne su hitne politike usmjerene na zdravstvene sisteme, poljoprivredu i kritičnu infrastrukturu, dodaje se, napominjući da ekstremne vrućine i suše, koje su nekada bile rijetkost, postaju sve češći.
“Ako se ne preduzmu odlučne mjere, većina klimatskih rizika identificiranih [u izvještaju] mogla bi dostići kritične ili katastrofalne nivoe do kraja ovog stoljeća”, navodi se u analizi koja poziva EU da integriše klimatski rizik u budžete i politike u svim sektorima.
Ti rizici se vjerovatno neće smanjiti čak i ako svijet ispuni cilj Pariškog sporazuma iz 2015. da zadrži prosječne temperature ne više od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, dodali su istraživači koji su analizirali pet sektora ljudske djelatnosti.
Klimatske opasnosti vezane za proizvodnju hrane posebno će teško pogoditi južnu Europu, navodi se u izvještaju, uz napomenu da se manje od 2 posto poljoprivrednih subvencija EU troši na pomoć poljoprivrednicima u upravljanju rizicima.
U izvještaju se također preporučuje da EU postavi zahtjeve za zaštitu radnika na otvorenom u poljoprivredi, građevinarstvu i drugim industrijama od ekstremnih vrućina ili poplava.
Također se poziva na EU da osmisli instrumente finansiranja kako bi pomogao zemljama da pripreme svoje zdravstvene sisteme za suočavanje s klimatskim promjenama, koje posebno teško pogađaju ugrožene i starije ljude.
U 2021. neviđene poplave zahvatile su Belgiju, Njemačku i Holandiju, što je dovelo do troškova od 44 milijarde eura (48 milijardi dolara).
Kombinovani ekonomski gubici od vremenskih i klimatskih ekstrema u zemljama EU premašili su 650 milijardi eura (711 milijardi dolara) od 1980. do 2022. godine, zaključuje Al Jazeera.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
