Danska i Finska su socijalne države, zašto ih je teško kopirati?

Izvještaj, koji svake godine prave američki naučnici na temelju provedenih anketa Instituta Gallup, a prema kojem je Finska ponovo najsretnija zemlja svijeta, a odmah iza nje, na drugom mjestu Danska, otvara pitanje, zašto su na istom kontinentu određene zemlje dom najsretnijih ljudi, a druge nisu?

Kako sistem socijalne skrbi dobro funkcionira u njima, a ne naprimjer negdje drugdje i je li uopće moguće kopirati ga?

Koji su to njihovi socijalni dometi i kakvi su u uporedbi sa drugim zemljama:

Visok stepen jednakosti dohotka

Detaljan sistem socijalne sigurnosti i visok stepen jednakosti dohotka, osnovne su odrednice danskog društva. Svi građani Danske imaju jednak pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti bez obzira na svoje socijalno i financijsko porijeklo, kao i na ograničenu naknadu za gubitak prihoda zbog nezaposlenosti, invaliditeta ili bolesti.

Ukratko, ova prava Danac ne stiče po selektivnom modelu socijalne skrbi, prisutnom u nekim od najrazvijenih zemalja svijeta, već samom činjenicom da je građanin svoje zemlje.

U Njemačkoj ili Francuskoj naprimjer, slobodan pristup uslugama socijalne skrbi smatra se pravom, ali samo onima koji su povezani s tržištem rada (imaju posao ili je zaposlen njihov partner ili roditelj), i on je obaveza koju između sebe dijele država, poslodavac i zaposlenik, koji zajednički financiraju obavezna socijalna davanja.

Bez opsežnih finansija ovakav sistem bi bio neodrživ, a u ovoj zemlji ga postižu tako što građani i privatne firme na ime finansiranja zdravstvenih i obrazovnih usluga izdvajaju velike sume novca. Tako građani sa višim dohotkom plaćaju više poreze, a građani i privatne firme s nižim dohotkom manje poreze.

Prema podacima Gallupa, prosječni građanin Danske izdvaja 46 posto svojih prihoda za poreze. Međutim, to ih ne obeshrabruje, naprotiv, većina njih (skoro 90 posto) rado plaća svoje

poreze.

Finska, Foto: REUTERS/Essi Lehto

Šta je cilj? Osigurati zdravstvenu zaštitu i obrazovanje svim građanima kako bi dansko društvo bilo društvo visokokvalitetnih ljudi, prvoklasnih zaposlenika koji će koristiti svojim kompanijama ali i kompletnoj ekonomiji zemlje.

Plaćeni roditeljski dopust i dječiji doplatak

"Danci su općenito vrlo pozitivni u vezi sa sistemom socijalne skrbi, jer svi imaju koristi od njega. Ako imate djecu u javnom vrtiću, dobro znate da plaćate samo trećinu stvarne cijene. A u slučaju da se razbolite ili morate roditi, također znate da je odlazak u bolnicu besplatan. Sistem funkcionira, jer svi osjećaju da dobivaju pouzdane javne usluge prihvatljivih standarda u zamjenu za porez koji plaćaju", pojašnjava Peter Abrahamson, profesor sociologije na Univerzitetu u Kopenhagenu za denmark.dk.

Foto: Reuters

Neke od beneficija i usluga koje su finansirane porezima Danaca su: plaćeni roditeljski dopust i dječji doplatak, subvencionirani vrtići, osnovna škola, gimnazija, srednja stručna škola, poslovna škola te visoko obrazovanje, zdravstvo (liječnici opće prakse, bolnice i specijalizacija), psihološka skrb za mlade od 18-24 godine, naknade za nezaposlene, invalidnine i bolesti, stambeni dodatak (unajmljeni stan), prijevremena penzija za osobe s invaliditetom, penzija (67+), njega za starije osobe, subvencioniran javni prijevoz, subvencionirane kulturne aktivnosti i sportski/društveni klubovi, ceste i autoputevi bez putarine, policija, sudovi i narodna odbrana.

Danska, Foto: Reuters

S druge strane Finska, koja je šest godina zaredom zemlja najsretnijih ljudi nekada je bila jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta.

Najvažniji sektori finske ekonomije su industrija (20,3 %), javna uprava, odbrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalna zaštita (20,6 %) te veleprodaja i maloprodaja, saobraćaj, usluge smještaja i prehrane (14,0 %).

Na zvaničnoj stranici EU se navodi kako u zemlje EU-a odlazi 55 posto finskog izvoza (od čega 14 posto u Njemačku, 10 posto u Švedsku i 7 posto u Nizozemsku). Kada je riječ o zemljama izvan EU-a, 9 posto izvozi se u SAD i 5 posto u Kinu.

Kad je riječ o uvozu, Finci najviše uvoze iz država članica EU-a (Njemačke, Švedske i Nizozemske, dok su izvan područja EU uvozili iz Rusije i iz Kine.

Finski socijalni sistem obezbjeđuje nezaposlenim, bolesnim, nemoćnim i starim osiguranje, porodičnu i dječiju zaštitu, i nadoknadu invalidima. Kako je pisao Forbes više od 80 posto Finaca vjeruje policiji u svojoj zemlji. Finska je i zemlja sa najvećim brojem digitalnih startupa po glavi stanovnika.

Copenhagen, danska; Foto: REUTERS/Fabian Bimmer

U ovoj zemlji, domovini Nokie, primjetan je progres i kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti. Ona je jedina zemlja gdje očevi provode više vremena sa školskom djecom nego majke.

Kao i u Danskoj, školovanje je besplatno, liječenje u državnim bolnicama također, dok oni koji imaju posao tri puta godišnje plaćaju neznatnu participaciju, da bi im na kraju pregledi bili besplatni. Roditelji u ovoj zemlji plaćaju smao vrtić, te su cijene usluga u državnim i privatnim vrtićima jednake, a to su postigli tako što finska Vlada plaća razliku.

Utopija ili san? Nijedno ni drugo, već stvarni život u zemljama, prenio je Forbes BiH.