Stigao alarmantni izvještaj za 2023., a prognoze za budućnost su još gore

Europa je prošle godine pretrpjela velik broj klimatskih krajnosti - poplava, požara, suša i toplinskih valova, objavili su naučnici u ponedjeljak.

Ekstremni vremenski uvjeti utjecali su na ljudsko zdravlje i prouzročili milijarde ekonomskih gubitaka, a bit će sve češći i intenzivniji kako se svijet zagrijava, rekli su stručnjaci nakon objavljivanja izvješća o klimi u Europi u 2023. godini.

U zajedničkom izvješću EU-ova programa za nadgledanje klimatskih promjena Copernicusa i UN-ove Svjetske meteorološke organizacije (WMO) detaljno se opisuju utjecaji globalnog zatopljenja, uključujući ekstreman podmorski toplinski val u blizini obala Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, najveći šumski požar u povijesti kontinenta i iznimno topljenje ledenjaka.

Broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom na europskom kontinentu raste, a uz to su lani 63 života izgubljena u olujama, 44 u poplavama i 44 u šumskim požarima.

Ekonomski gubici povezani s vremenom i klimom procijenjeni su na 13,4 milijarde eura, navodi se u izvješću.

“Klimatska kriza najveći je izazov naše generacije. Cijena klimatskih mjera može se činiti visokom, ali cijena nečinjenja mnogo je veća”, izjavila je Celeste Saulo, glavna tajnica WMO-a.

Kontinent je iskusio najtopliju godinu otkako postoje mjerenja. Sjeverozapadna Europa doživjela je najtopliji lipanj dosad, dok je veći dio Europe bio pogođen toplinskim valovima tijekom “produljenog ljeta” od lipnja do rujna. Na vrhuncu toplinskog vala u srpnju, 41 posto južne Europe bilo je zahvaćeno jakim do ekstremnim toplinskim stresom koji pogoršava postojeće zdravstvene uvjete i može povećati rizik od bolesti.

Znanstvenici su upozorili da su se smrtni slučajevi povezani s vrućinom povećali za oko 30 posto u posljednjih 20 godina, a Europa je 2023. doživjela rekordan broj dana s “ekstremnim toplinskim stresom”.

Vrućina je pogodila i oceane, s najvišom zabilježenom prosječnom površinskom temperaturom europskih mora, navodi se u izvješću.

Količina oborina u Europi porasla je za sedam posto na prosječnim razinama, pri čemu je trećina riječne mreže premašila prag “visokih” poplava. Veliki riječni slivovi, uključujući Loire, Rajnu i Dunav, imali su rekordno ili skoro rekordno visoke riječne tokove zbog niza oluja između oktobra i decembra.

Četiri petine ekonomskih gubitaka u 2023. godini bile su uzrokovane poplavama, čije su posljedice zahvatile 1,6 milijuna ljudi u Europi, navodi se u izvješću.

Šumski požari opustošili su područje veličine Londona, Pariza i Berlina zajedno, s najvećim požarom u Grčkoj koji je zahvatio 370 četvornih milja.

Suša je bilo na Pirenejskom poluotoku i u istočnoj Europi. Broj dana sa snježnim padalinama bio je ispodprosječan, navodi se u izvješću, a nedostatak zimskog snijega u kombinaciji s ljetnim toplinskim valovima znači da su se Alpama ledenjaci iznimno topili. U posljednje dvije godine alpski ledenjaci izgubili su oko 10% svog preostalog volumena, pokazalo je izvješće.

“Bili smo svjedoci raširenih poplava, ali i visokih temperatura, ekstremnih šumskih požara, jake suše”, rekao je voditelj Copernicusa, Carlo Buontempo.

“Ovi događaji ne samo da su opteretili prirodne ekosustave, već su također postavili ozbiljne izazove poljoprivredi, upravljanju vodnim resursima i javnom zdravlju. Stotine tisuća ljudi bile su 2023. pogođene ekstremnim klimatskim događajima koji su bili odgovorni za velike gubitke, procijenjene na najmanje desetke milijardi eura”, dodao je.

“Nažalost, te brojke vjerojatno neće biti manje, barem u bliskoj budućnosti”, upozorio je.

“Europa je 2023. godine doživjela rekord za rekordom – najveći broj Europljana pogođenih toplinskim stresom, rekordne temperature oceana, učestale poplave i oluje diljem Europe, najveći šumski požar u Grčkoj i rekordno topljenje ledenjaka”, dodala je njegova zamjenica Samantha Burgess.

“Znamo da će ekstremni događaji vjerojatno postati sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena”, naglasila je.