Evropski vodeći proizvođač oružja upozorava: Dronovi nadlijeću tajne vojne pogone

Jedan od najvećih evropskih proizvođača sistema protuzračne odbrane upozorio je na rastući broj bespilotnih letjelica koje nadlijeću njegove tajne proizvodne objekte i zatražio jasnija pravila o ometanju i obaranju takvih dronova.

„Vidimo više dronova nego prije nekoliko mjeseci“, izjavio je Alain Kevrin, direktor Tals Belgium, napominjući posebno učestale prelete iznad pogona Evegni Fort u istočnoj regiji Liege. Taj objekat je, kako je rekao, jedini u Belgiji ovlašten za sklapanje i skladištenje eksploziva za rakete kalibra 70 mm.

Kevrinove primjedbe dolaze u vrijeme kada se u Evropi povećava broj prijava o neidentifikovanim dronovima — zabilježeni su slučajevi u Poljskoj, Rumuniji, Njemačkoj, Norveškoj i Danskoj. Neki od tih uređaja potjecali su iz Rusije, dok je porijeklo drugih ostalo nejasno. Kao odgovor na to, Kopenhagen je prošle sedmice privremeno zabranio letenje dronova, a NATO je pokrenuo program Eastern Sentry za zatvaranje ključnih praznina u savezničkoj protivzračnoj odbrani.

„Zabrinuti smo zbog ovih dešavanja“, dodao je Kevrin, dok je kompanija ubrzano povećavala proizvodne kapacitete za nevođene i laserski vođene rakete FZ275 — ciljano na 70.000 komada u narednim godinama, pod uslovom da potražnja to zahtijeva. Prema njegovim riječima, većina trenutne proizvodnje ide za Ukrajinu.

Tals je mnogo uložio u instalaciju sistema za detekciju širom svojih pogona. Kompanija razmatra i upotrebu uređaja za ometanje signala kako bi onesposobila dronove, ali Kevrin je naglasio da takve mjere nisu pravno dopuštene u trenutnom okviru. Jedan od praktičnih problema pri obaranju dronova je rizik od materijalne štete ili povreda izazvanih padom.

Zemlje poput Belgije sada moraju jasno definirati koji je ispravan postupak u takvim situacijama, uključujući granice odgovornosti policije i kompanija.

"Postupak mora biti preciziran", rekao je Kevrin, dok su desetine tehničara pažljivo sastavljale prepoznatljivu municiju kompanije u sterilnim bijelim laboratorijskim radionicama iza staklenih pregrada. "To je situacija s kojom se svi moramo suočiti", dodao je.

Raketni sistemi proizvedeni u pogonima Herstal i Evegni Fort mogu djelovati protiv dronova: laserski vođene verzije su namijenjene većim letjelicama na većim visinama (npr. iranskim Šahedima), dok nevođene rakete pri detonaciji oslobađaju hiljade čeličnih kuglica za neutralizaciju rojnih, manjih dronova pri niskim visinama.

U posljednje vrijeme NATO je trpio kritike zbog načina reagovanja na kršenja vazdušnog prostora, nakon što su saveznički borbeni avioni koristili skupe rakete da sruše ruske dronove napravljene od drveta i pjene, čija je vrijednost približno 10.000 dolara. Kevrin je rekao da je Tals od incidenata u Poljskoj dobio desetine zahtjeva za svoje rakete, navodeći da sisteme dometa 8 km proizvodi u skladu sa NATO standardima i da se mogu integrisati u postojeće naoružanje. „To je plug-and-play rješenje za sve više vrsta ciljeva“, dodao je.

Među glavnim klijentima kompanije su Njemačka, Italija, Španija i Poljska; Tals tvrdi da su njegove rakete oko četiri puta jeftinije od konkurencije. Kevrin je ipak upozorio da bi, kako bi se odgovorilo na rastuću potražnju, EU trebala pomoći industriji — između ostalog kroz uspostavu tijela koje bi koordiniralo prekogranične projekte i nabavke za kompanije i vlade. Iako EU ne može direktno finansirati oružje i vojnu opremu, pokrenute su inicijative za olakšavanje zajedničkih nabavki, uključujući program SAFE vrijedan 150 milijardi eura, koji funkcioniše putem kreditnih aranžmana za nabavku naoružanja.