Njemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein pokrenula je inicijativu za uvođenje poreza na zaslađena pića, kao i zabranu prodaje energetskih napitaka maloljetnicima, s ciljem smanjenja prekomjernog unosa šećera među djecom i mladima. O ovim prijedlozima Bundesrat bi trebao odlučivati već sutra, čime se pitanje prevencije ponovo stavlja u fokus javne rasprave.
Vlasti iz Kiela smatraju da bi dodatno oporezivanje napitaka s visokim udjelom šećera moglo utjecati na proizvođače da smanje količinu šećera u svojim proizvodima. Istovremeno, planirana zabrana prodaje energetskih pića osobama mlađim od 16 godina usmjerena je na ograničavanje marketinga koji cilja maloljetnike. Predviđeno je i da se sredstva prikupljena kroz ovu mjeru usmjere u programe prevencije.
Zagovornici ovih mjera ističu da dosadašnji pokušaji, poput dobrovoljnih obaveza prehrambene industrije i informativnih kampanja, nisu donijeli očekivane rezultate, budući da je konzumacija šećera i dalje na visokom nivou.
Politička inicijativa za smanjenje unosa šećera
Stručnjaci iz oblasti zdravstva snažno podržavaju inicijativu. Njemačko društvo za internu medicinu (DGIM) upozorava da su zaslađena pića među glavnim uzrocima gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja. Analiza podataka iz britanske biobanke ukazuje da osobe koje su u ranom djetinjstvu unosile manje šećera imaju znatno niži rizik od srčanih bolesti u odrasloj dobi. Prema tim nalazima, prvih hiljadu dana života imaju dugoročan utjecaj na zdravlje, zbog čega se traže i strožije mjere kada je riječ o oglašavanju proizvoda namijenjenih djeci.
U međuvremenu su pooštrene i postojeće mjere. Od januara se primjenjuje nova metodologija izračuna Nutri-Scorea, pri čemu šećer i so imaju veći utjecaj na konačnu ocjenu proizvoda, što je kod brojnih artikala dovelo do lošijeg rangiranja.
Stručnjaci upozoravaju na dugoročne zdravstvene posljedice
Istovremeno se provodi nacionalna strategija smanjenja šećera, koju je pokrenulo Savezno ministarstvo prehrane. Jedanaest industrijskih udruženja obavezalo se da će do kraja 2025. godine smanjiti sadržaj šećera u proizvodima za djecu za do 20 posto, ali završni izvještaj o rezultatima još nije objavljen. Uprkos tome, jasno je da unos šećera i dalje premašuje preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, koja savjetuje da slobodni šećeri ne čine više od 10 posto ukupnog energetskog unosa.
Dok Njemačka još razmatra nove mjere, pojedine države već su ih uvele. Velika Britanija, Meksiko i dijelovi Sjedinjenih Američkih Država već primjenjuju poreze na zaslađena pića, uz zabilježene pozitivne efekte. U novim američkim prehrambenim smjernicama preporučuje se da djeca mlađa od deset godina u potpunosti izbjegavaju zaslađivače i slatke napitke.
Prema dostupnim podacima, djeca i mladi u Njemačkoj u prosjeku unose i do 17,5 posto energije iz slobodnih šećera, što znatno premašuje preporučeni nivo. Poseban problem predstavljaju proizvodi i napici koji su marketinški usmjereni upravo na najmlađe.
Ishod glasanja u Bundesratu mogao bi predstavljati važan korak, ali stručnjaci upozoravaju da rješavanje ovog problema zahtijeva širi pristup. Kombinacija zakonskih mjera, promjena unutar industrije i kontinuirane edukacije u porodici i obrazovnom sistemu smatra se ključnom za dugoročno smanjenje konzumacije šećera i unapređenje javnog zdravlja.
