Rand Evrope: Društvene nejednakosti glavni izazov za Evropsku uniju

Društvene nejednakosti bit će glavni izazov za buduće evropske čelnike, koji bi trebali pronaći "novu paradigmu rasta" fokusiranu na društvo a ne na gospodarski rast, zaključak je novog izvještaja koje je za evropske institucije pripremio istraživački centar RAND Evrope.

Nova paradigma rasta ono je čemu bi Evropska unija trebala težiti kako bi se suočila s dugoročnim slabljenjem svoje gospodarske snage.

Evropske nacije trebale bi na prvo mjesto staviti zdravlje društava umjesto stvaranja bogatstva, osnovna je poruka izvještaja pod nazivom "Evropski društveni izazovi: Analiza globalnih društvenih trendova do 2030. i njihov uticaj na EU", koje se temelji na mišljenjima 200-ak stručnjaka.

"Evropa će se morati pripremiti za nisku do jako nisku stopu rasta BDP-a. Zemlje poput Kine i Indije prestići će EU", rekao je glavni autor istraživanja Stijn Hoorens za evropski informativni portal EurActiv.

To znači da bi socijalni standardi i socijalna država mogli pretrpjeti značajne udarce, po izvještaju. "Prosječni dohotci, ali i obrazovanje, zdravstvena briga i društvena uključivost u budućnosti neće biti nešto što se podrazumijeva", rekao je.

U čitavom nizu problema koji se očekuju ističe se jačanje nejednakosti. Dok se nejednakost među evropskim državama smanjuje, unutar njih jača, zaključuje se u izvještaju.

Od izbijanja globalne financijske i gospodarske krize, veliki dio napora evropskih institucija posvećen je suzbijanju njezinih posljedica. No, s dugoročnim društvenim promjenama teže se nositi i one su jedan od glavnih izazova u budućnosti.

Evropske institucije fokusirale su se na rješenja koja se sastoje od jačanja solidarnosti među državama članicama ili zajedničkih programa za rješavanje zajedničkih problema.

"Malo je razloga za sumnju u konvergenciju između država članica EU-a. Premda države globalno konvergiraju, postoji i suprotan trend u evropskim društvima", kazao je Hoorens.

Nakon evropskih izbora u maju iduće godine bit će formirana nova Komisija, koja će dužnost preuzeti u novembru. Izvještaj joj preporučuje neke osnovne smjernice, među ostalim ulaganje u građane i zaštitu najslabijih, pripremu nove paradigme rasta fokusirane na dobrobiti građana ali ne na štetu poslovanja i prilagodbu javnog sektora i vladinih institucija 21. stoljeća.

"Općenito, naglašavamo potrebu za širom perspektivom od pukog promatranja rasta na nivou proizvodnje. Društvene promjene idu dalje od toga", rekao je Hoorens.

Izvještaj su naručile sve tri evropske institucije i evropska diplomatska služba. On je jedan u nizu izvještaja o globalnim trendovima u idućih pet godina (2014. do 2019.) koja priprema Evropski sistem za strateške i političke analize (ESPAS), istraživački institut pokrenut 2010. godine, prenosi Hina.