Grci će ponovo na birališta već 25. januara

Grci će ponovo na birališta već 25. januara. Novi prijevremeni izbori su pokušaj vladajućih konzervativaca i socijalista da izađu iz blokade ljevičarske Sirize. Ta stranka će vjerovatno biti najjača, ali ne i dovoljno jaka

Ni potpuna mobilizacija nije bila dovoljna premijeru Antonisu Samarasu da prikupi glasove 180 od 300 poslanika kako bi u parlamentu izabrali Stavrosa Dimrasa za predsjednika države. To je već treći put da izbor propada i Samaras više nije oklijevao – najavio je izbore za januar, a krivicu svalio na opoziciju.

"Ne smijemo sada gubiti vrijeme. U narednim sedmicama će narod saznati cijelu istinu o krizi i stvarnim interesima onih koji od naše zemlje žele da naprave avanturu", upozorio je grčki premijer.

To je naravno bila najava borbe ljevičarskoj opoziciji iz Sirize koja u svim anketama ubjedljivo vodi. Ipak, najsvježija istraživanja pokazuju da je prednost u odnosu na konzervativce blago opala, ali još nešto – da u parlament ne bi ušla desničarska stranka "Nezavisni Grci". Time bi Samaras bio bliže novoj parlamentarnoj većini, posebno jer Sirizi nedostaje famozni koalicioni potencijal.

Tesna trka

Komentatori su svakako jedinstveni u stavu da Grčku čeka duga faza političke nestabilnosti. Jer, čak i ako ljevičari iz Sirize pobjede na prijevremenim izborima, i dalje ne bi imali većinu u parlamentu. Ili možda ipak da?

"Trenutno su i Siriza i konzervativna Nova demokratija daleko od parlamentarne većine", kaže Jorgos Katrugalos, poslanik Sirize u Evropskom parlamentu.

"Ali, imajte na umu i da će se raspoloženje u predstojećoj izbornoj borbi snažno polarizovati. Utoliko smatram itekako realnim da bi naš ljevičarski savez osvoji više od 35 odsto glasova“, kaže on za DW.

Ukoliko niko ne osvoji stabilnu većinu onda ponovo na birališta! To je bolje, kaže Katrugalos, nego nestabilna vlada.

Politički analitičar Dimitris Ciodras na to gleda drukčije: svejedno koja stranka pobijedi na prijevremenim izborima, ona neće imati apsolutnu parlamentarnu većinu. Ovaj bivši portparol vlade upozorava da se s takvim izbornim rezultatima ne može postići temeljni politički obrt poput raskida kreditnih ugovora.

Negativne reakcije na berzi

Nakon novog propalog kruga predsjedničkih izbora je u ponedjeljak poslijepodne došlo i do pada vrijednosti dionica na atenskoj berzi za više od šest odsto. Vrijednost svih preduzeća izlistanih na grčkoj berzi, uključujući i banke, ne iznosi više od 66 miliona eura. Prije svega se grčki investitori suzdržavaju i strahuju od političke budućnosti zemlje.

S obzirom na finansijsku i političku nestabilnost, grčka ljevičarska stranka želi dobiti na vremenu.

"Od jedne novoizabrane vlade na čijem čelu bi bila Siriza se ne može ozbiljno očekivati da u roku od nedjelju dana okonča pregovore s kreditorima. Trebalo bi doći do produženja roka", upozorava evropski parlamentarac Jorgos Katrugalos.

Ali vrijeme već ističe: najkasnije na ljeto Grčkoj, prema aktuelnim kreditnim ugovorima, stižu na naplatu rate dugova u iznosu od više od 11 milijardi eura. Odakle će taj novac doći je potpuno nejasno.

"Većina novca bi trebalo da legne na račune Evropljana. U tom smislu će valjda biti moguće pronaći političko rješenje i produžiti rokove otplate", nada se Katrugalos.