Američki vojnik traži azil u Njemačkoj

Svi znamo za Edwarda Snowdena, ali ko je Andre Shepherd? Zajednička im je borba protiv SAD - ustvari protiv dijelova pravnog sistema supersile. Obojici prijeti zatvor - jednom duži, jednom kraći. Ipak, obojica se nalaze izvan dometa pravosudnih organa SAD. Snowden se nalazi u egzilu u Moskvi, a Shepherd, vojnik koji nije htio da se bori u Iraku, prkosi svjetskoj supersili iz provincije u Bavarskoj. I to još od 2008. godine. Ovo je pikantan politički slučaj, kako za Njemačku, tako i za EU.

Andre Shepherd, naime, dolazi iz države koja se ubraja u demokratske, a postavio je zahtjev za azil u državi koja također ima demokratski ustavni poredak.

To se ne kosi jedno s drugim, kaže Rudi Friedrich iz udruženja "Connection e.V." koje je osnovano kako bi pružilo pomoć osobama iz cijelog svijeta koje odbiju da idu u rat i zatraže azil.

"Uvijek se na kraju postavlja pitanje da li je neko progonjen na političkoj osnovi. A to može da bude slučaj i u jednoj demokratskoj državi", kaže Friedrich.

Odista, Shepherdu zbog njegovog dezerterstva prijeti kazna od 18 mjeseci zatvora.

Njemačka odbila zahtjev za dodjelu azila

Shepherd, koji danas ima 37 godina, 2007. je dobio poziv za svoj drugi angažman na teritoriji Iraka. On napušta kasarnu američke armije u Bavarskoj i počinje da se skriva od vojne policije. Trajalo je to 19 mjeseci. Potom 26. novembra 2008. ulaže zahtjev za dobijanje azila - kao prvi američki vojnik koji je to učinio na teritoriji Njemačke.

Od tada ovaj čovjek postaje "diplomatski krizni slučaj" na relaciji Berlin-Vašington. Posebno nakon što je njemački Zavod za migracije i izbjeglice odbio njegov zahtjev.

Shepherdov advokat Reinhard Marx, specijalista za pitanja azila, ulaže žalbu sudu u Minhenu. na tom sudu ne žele da donesu odluku o ovom slučaju. U svakom ne prije nego što se o svemu izjasni Sud EU za ljudska prava koji se nalazi u Luksemburgu.

"Faludža mi je otvorila oči"

Tamo je Shepherd postao slučaj broj C-472/13 i to sa šansama za uspjeh. Tako barem smatra Eleanor Sharpstone, sudska vještakinja. To vjeruje i Rudi Friedrich. "Shepherd se poziva na "kvalifikacionu pravnu liniju" Evropske unije, što znači da se ovdje pregovara po pravima koja važe na području EU. Njegov slučaj je odista presedan", tvrdi Friedrich. To je razlog zbog kojeg je sud u Minhenu sačekao da se o svemu izjasni prvo Sud EU u Luksemburgu.

Eleanor Sharpstone kaže kako upravo sud u Luksemburgu mora da odgovori na neka pitanja. Naprimjer, da li je Shepherd učešćem u misiji u Iraku automatski bio uključen u činjenje ratnih zločina. Ona procjenjuje da su Shepherdove tvrdnje da čak i kao tehničar u američkoj armiji može biti umiješan i saučesnik u kršenju međunarodnog prava, predstavlja dovoljan razlog za ulaganje zahtjeva za dobijanje azila. Ovaj američki vojnik je tokom svoje prve misije u Iraku bio zadužen za održavanje helikoptera tipa Apač.

Shepherd je 2004. bio prisutan kada je u drugoj bitki za Faludžu poginulo oko 1.500 Iračana. Iako je zahvaljujući snimcima koje je objavio portal Wikileaks u međuvremenu postalo poznato da je američka armija koristeći helikoptere tipa Apač progonila i ubijala i civile, sud u Minhenu je 2011. odbio zahtjev za azil. Sud je zaključio da nema povoda da se prihvati njegovo stanovište da samim angažmanom u američkoj armiji prinudno postaje saučesnik u ratnim zločinima. Pri tome, upravo su okršaji u Faludži bili glavni povod Shepherdu da uloži zahtjev.

Čekajući na odluku suda EU

Otvoreno je pitanje kada će sud u Luksemburgu donijeti odluku. Stav sudija s velikom napetošću ne isčekuju samo pravnici. Za Rudija Friedricha se u prvom redu radi o tome "koliko će ljudska prava podržati pravo na odbijanje službe u ratu, tako da dezerteri koji se proganjaju dobiju i zaštitu".

Nakon što svoju odluku saopšte sudije u Luksemburgu, riječ ponovo imaju sudije u Minhenu. Ukoliko odobre azil Shepherdu, onda će se sigurno javiti i drugi vojnici koji će se pozvati na njegovu presudu. Logična posljedica toga bi bile političko-diplomatske trzavice na liniji Berlin-Vašington.