
11.03.2015 |
EU / POLITIKA
Izvor: EurActiv.rs
Popularni sir halumi postao je značajan izvor prihoda za Kipar i podsticaj za prevazilaženje razlika između dvije zajednice na tom podjeljenom ostrvu.
Popularni sir halumi postao je značajan izvor prihoda za Kipar i podsticaj za prevazilaženje razlika između dvije zajednice na tom podjeljenom ostrvu. Ukoliko žele da ovu "zlatnu koku" zaštite od imitacija, kao što su Francuzi zaštitili svoj rokfor, moraće da postignu dogovor o kontroli proizvodnje.
Turski dio Kipra želi odvojenu kontrolu proizvodnje za taj dio ostrva, a zvanična Nikozija je upozorila na navodne zakulisne razgovore koje o tome u Briselu vode neke članice EU. Hallumi je značajan izvozni proizvod na oba dijela Kipra i jedan od aduta za prevazilaženje ekonomske krize.
Proizvođači su u julu 2014. podnijeli zahtjev Evropskoj uniji za zaštitu geografskog porijekla halumija, sira koji se za samo nekoliko godina pretvorio od zanatskog proizvoda do zvijezde izvoza sa Kipra.
"Od zaštite geografskog porijekla očekujemo bolju zaštitu imena da ga druge zemlje ne bi kopirale. Isto kao što Francuska ima svoj rokfor želimo da imamo naš halloumi", rekao je Yiannos Pittas čija fabrika od 1930. godine proizvodi ovaj sir koji se jede u salati, na žaru ili ražnjićima. Halloumi je omiljen među vegetarijanicima koji ga jedu umjesto mesa.
Zahtjev za zaštitu geografskog porijekla u EU je tehnička procedura. Međutim u slučaju Kipra ona zadobija poseban karakter.
Kipar je podijeljen od 1974. godine, kada je nakon državnog udara i pokušaja da se Kipar pripoji Grčkoj Turska okupirala sjeverni dio ostrva. Institucije južnog dijela su članica EU, dok institucije sjevernog dijela nisu priznate od strane međunarodne zajednice.
Zahtjev za zaštitu halumija podnijeli su grčki Kiprani, odnosno jug zemlje, kojem je ovaj proizvod donio 2013. godine 76 miliona evra prihoda od izvoza, što znači daje drugi izvozni proizvod po značaju.
Na turskom sjeveru ostrva škrguću zubima zbog ove procedure, iako tekst predviđa komercijalizaciju pod dva imena, halumi na grčkom i helim na turskom.
Predsjednik Industrijske kiparsko-turske komore Ali Džirali kaže da je problem u organizaciji kontrola. Predviđeno je da vlasti grčkog Kipra ovlaste nadležne stručnjake za sertifikovanje proizvodnje, ali one "nemaju nadležnost na sjeveru", ukazao je on.
"Zbog toga oni neće moći da sprovedu kontrole (u sjevernom dijelu) i mi nećemo imati zaštitu geografskog porijekla", rekao je on. Dodao je da to može negativno da se odrazi na privredu pogotovo što hellim predstavlja četvrtinu izvoza turskog Kipra.
Komora je zatražila da eksperte za kontrolu imenuje neutralno tijelo, ali Evropska komisija za sada odbija da se o tome izjasni.
Ministar poljoprivrede grčkog Kipra Nikos Kujialis, koji se nada da će halumi do jeseni biti zaštićen, smatra da su turski Kiprani konsultovani i poziva ih da se "ne brinu jer evropski propisi garantuju dobar sistem kontrole".
Portparol vlade grčkog Kipra je krajem decembra predložio da se ide dalje u zaštiti halumija "oslanjajući se na istorijski ujediniteljski karakter" tog proizvoda.
Foto: www.finecooking.com
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.