Južni gasni koridor vodi u odnosu na Turski tok

30.07.2015 |

EU / POLITIKA

Izvor: EurActiv.rs

Južni gasni koridor vodi u odnosu na Turski tok

Južni gasni koridor, koji treba da dovede gas iz kaspijskog regiona do Europe, u prednosti je u odnosu na ostale projekte gasovoda koje tek čekaju konkretni koraci.

Južni gasni koridor, koji treba da dovede gas iz kaspijskog regiona do Europe, u prednosti je u odnosu na ostale projekte gasovoda koje tek čekaju konkretni koraci.

Trećina tog koridora već postoji a za učešće u projektu ili njegovim dijelovima postoji interesovanje, kako Turske, preko koje azerbejdžanski gas ide ka Europi, tako i Irana.

Istovremeno projekat Turski tok, koji su Moskva i Ankara najavile nakon što je Rusija odustala od Južnog toka, okružuju mnoga otvorena pitanja i taj gasovod će, ako ga bude, mnogo kasnije stići do tursko-grčke granice od Južnog gasnog koridora.

Turska, ambiciozni igrač koji može da izmijeni "sliku" energetike u regionu, želi da uzme učešće u Transjadranskom gasovodu (Tap) koji je deo Južnog gasnog koridora.

Preuzimanje udjela u projektu Tap, koji se smatra europskom alternativom za smanjenje zavisnosti od ruskog gasa, predstavlja "istorijsku priliku" za Tursku koju Anakara ne želi da propusti, rekao je izvor iz turske vlade za agenciju Trend koja prenosi vijesti iz kavkaskog i kaspijskog regiona, kao i centralne Azije. Kako je dodao taj izvor, to pitanje se trenutno razmatra.

 Direktorka za komunikacije Tapa Lisa Givert rekla je nedavno komentarišući potencijalno interesovanje Irana da je projekat gasovoda Tap otvoren za nove partnere, uključujući Iran.

 "Tap je otvoren za nove akcionare koji mogu da dodaju stratešku vrijednost projektu", kazala je novinarima Givert u Bakuu.

Interesovanje za izvoz gasa u Evropu Iran pokazuje nakon što je nedavno postigao nuklearni sporazum sa svjetskim silama koji znači uklanjanje sankcija u zamjenu za ograničavanje nuklearnog programa.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)