
20.08.2015 |
EU / POLITIKA
Izvor: Index.hr
Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 10.139 radnika
Od ukupno 22.754 blokirane pravne osobe njih 19.646 ili 86,3 posto blokirano je 120 i više dana, a njihov dug iznosi 19,18 milijardi kuna (94,2 posto). Dug pravnih osoba čija blokada neprekidno traje 120 i više dana prema središnjoj državi (proračunu), iznosi 3,17 milijardi, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,20 milijardi kuna, a prema svim ostalim vjerovnicima 15,81 milijardu kuna. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 10.139 radnika, navodi se u analizi Financijske agencije.
Analiza pravnih osoba, blokiranih 120 i više dana, prema broju zaposlenih, pokazuje najveću koncentraciju iznosa blokiranih računa kod pravnih osoba bez zaposlenih. Više od tri četvrtine ili 76,8 posto insolventnih pravnih osoba sa 75 posto iznosa neizvršenih osnova nije krajem lipnja 2015. godine imalo niti jednog zaposlenog.
Nešto manje od 20 posto insolventnih pravnih osoba s većim udjelom zaposlenih (44,8 posto) opterećeno je sa 20,4 posto iznosa neizvršenih osnova, a radi se o onima koje zapošljavaju jednoga ili dva radnika. Na pravne osobe sa tri i više zaposlenih odnosilo se samo 4,6 posto ukupnoga iznosa prijavljenih neizvršenih osnova. Te pravne osobe, njih 765, činile su krajem lipnja svega 3,9 posto ukupnoga broja insolventnih pravnih osoba, no u njima je bilo zaposleno više od polovine (55,2 posto) ukupno zaposlenih u pravnim osobama, blokiranim 120 i više dana.
Najviše dugotrajno blokiranih u Zagrebu
Ako promatramo neizvršene osnove za plaćanje pravnih osoba koje su blokirane 120 i više dana, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše utječu tvrtke s područja županije Grad Zagreb, na koje se odnosilo 9,01 milijarda kuna ili 47 posto ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova i 34,8 posto pravnih osoba, blokiranih neprekidno 120 i više dana.
Na drugom su mjestu po visini duga, pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije sa 2,97 milijardi kuna duga i udjelom od 15,5 posto. Slijede pravne osobe Istarske i Primorsko-goranske županije sa 1,16 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 6,1 posto (Istarska) i 6 posto (Primorsko-goranska) u ukupnom iznosu te Zagrebačke županije sa 1,04 milijarde kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade neprekidna trajanja 120 i više dana od 5,4 posto.
Na pravne osobe navedenih pet županija odnosilo se 80 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u trajanju od 120 i više dana u Republici Hrvatskoj. Ostalih 20 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,2 posto u Požeško-slavonskoj županiji do 2,8 posto u Zadarskoj te 3,4 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.