Hrvatska: Vrlo brzo će se znati hoće li biti rezanja plaća i mirovina

Premijer Tihomir Orešković i zamjenik glavnog direktora Opće uprave za gospodarske i financijske poslove EK Servaas Deroose razgovarali su u utorak u Zagrebu o fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim mjerama koje Hrvatska treba provesti.

Na sastanku su bili i ministar financija Zdravko Marić te guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Kako je nakon sastanka novinarima u Banskim dvorima izjavio ministar financija Zdravko Marić, razgovaralo se o izradi proračuna za ovu godinu, kao i o dva izvješća koja Hrvatska dostavlja Europskoj komisiji tijekom travnja - plan reformi i plan konvergencije.

Krajem veljače, pak, Komisija će objaviti izvješće o Hrvatskoj u kojem će opisati i detaljno objasniti u kojim područjima je napravljen određeni napredak, odnosno u kojima eventualno nije.

- I ovim putem i posjetom naglasak je stavljen na određene strukturne iskorake i strukturne mjere koje Hrvatska treba učiniti, odnosno kako ih oni vide kako bi se s jedne strane stabilizirala situaciju u proračunu s deficitom i prije svega s javnim dugom, a u isto vrijeme kako bi se otvorio prostor za gospodarsku aktivnost, stimuliranje gospodarskog rasta rast i vezane aktivnosti. To je u skladu s onim što Vlada govori i ističe, a to je što je potrebno učiniti kako bi se napravio određeni strukturni iskorak, kako bi se s jedne strane pozicije u proračunu olakšale, odnosno usporio a vrlo brzo i stabilizirao javni dug, kazao je Marić.

Ponovio je i kako je namjera Vlade da se čim više stimulira gospodarska aktivnost, investicije, stimulira i pojača konkurentnost i produktivnost hrvatskog gospodarstva, a to u konačnici rezultira i pojačanom gospodarskom aktivnošću.  Odgovarajući na pitanja novinara o načinu i tempu fiskalne konsolidacije, ministar financija je rekao kako su potrebni "određeni strukturni iskoraci kako bi javne financije i proračun, ne samo za ovu godinu nego i za cijelo srednjoročno vrijeme, imali balans između konsolidacije i ukupnog rasta, tako da ga ne ugrozimo".

Najavio je da će Vlada uskoro usvojiti i smjernice ekonomske i fiskalne politike u kojima se neće ići s preoptimističnim nego realnim projekcijama rasta i određenih makroekonomskih indikatora za ovu godinu.

- Kako makroekonomsku, tako i prihodnu stranu proračuna, sigurno želimo planirati relano. I u konačnici, nekoliko sam puta rekao a mislim da je od strane Komisije shvaćen taj princip i pristup za ovu godinu - naglasak i fokus više treba biti na rashodnoj strani proračuna. Naš plan za ovu godinu može biti dijelom i ambiciozan, ali realan - da kroz taj deficit, ali i gospodarsku aktivnost i aktiviranje državne imovine, već ove godine vidimo stabilizaciju javnog duga. To je naš cilj za ovu godinu, ponovio je  Marić.

Na upit može li se to postići a da se ne diraju plaće javnih službi i mirovine, ministar financija je rekao da se detalji rashodnih stavki još razmatraju, zamolivši još par dana za odgovor.