Hrvatsko gospodarstvo na kraju 2013.: Nastavak pada gospodarske aktivnosti

Hrvatska dočekuje kraj 2013. s više od 363 tisuće nezaposlenih, padom bruto domaćeg proizvoda već petu godinu zaredom, potvrdom snižavanja kreditnog rejtinga zemlje na neinvesticijsku razinu, najavom Europske komisije o ulasku Hrvatske u proceduru suzbijanja prekomjernog deficita.

No, bila je to i godina fiskalizacije - uvođenja reda u financijsko poslovanje i porezne discipline, s ostvarenim pomacima u smanjenju insolventnosti i nelikvidnosti, 'novog starta' za mnoge tvrtke u teškoćama putem predstečajnih nagodbi, dok se turizam izdvaja među rijetkim gospodarskim djelatnostima koje će godinu završiti s plusevima.

Međutim, generalno uzevši gospodarstvo je i dalje u padu, BDP je padu sva tri prva ovogodišnja tromjesečja (za 1,5 posto, 0,7 i 0,6 posto na godišnjoj razini), a pad se, uglavnom, predviđa i u zadnjem kvartalu.

Izuzev Vlade koja u 2013. očekuje blagi rast, koji je drugim rebalansom ovogodišnjeg proračuna smanjila na 0,2 posto, ostale relevantne institucije očekuju pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini - Europska komisija kao i zagrebački Ekonomski institut predviđaju pad od 0,7 posto, a Hrvatska narodna banka smanjenje za 0,8 posto u odnosu na godinu prije.

Velika većina relavantnih gospodarskih pokazatelja ima negativne predznake, pokazuju statistički i drugi podaci.

Tako industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u listopadu u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, kalendarski prilagođena, bilježi pad za 3,4 posto, a ukupan broj zaposlenih u industriji na godišnjoj razini pao je za 4 posto. U prvih deset mjeseci industrijska je proizvodnja pala za 2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Nastavio se i trend pada građevinske aktivnosti, pa su tako, prema kalendarski prilagođenim indeksima, građevinski radovi u listopadu ove u odnosu na isti mjesec 2012. godine manji za 3,6 posto, dok su ukupno u prvih deset ovogodišnjih mjeseci u padu za 4,2 posto. 

Trgovina na malo pod negativnim je utjecajem neizvjesnosti na tržištu rada i potrošačkog pesimizma. Tijekom ljetnih mjeseci promet u trgovini na malo podržavala je potrošnja turista, no nakon četiri mjeseca rasta, u rujnu je promet u maloprodaji neočekivano realno pao za 0,5 posto, što se nastavilo i u listopadu kada je, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno pao za 0,5, a realno za 0,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na prošlu godini pak bilježi se znatno usporavanje rasta maloprodajnih cijena. U studenome je inflacija u Hrvatskoj iznosila svega 0,4 posto na godišnjoj razini, dok su u godišnjem prosjeku cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, bile više za 2,6 posto.

U robnoj razmjeni s inozemstvom izvoz pada, k tome još i brže od uvoza. Tako se u prvih devet mjeseci ove godine, izraženo u eurima, bilježi pad izvoza za 5,8 posto, na 6,6 milijardi eura, dok je uvoz istodobno smanjen za 1,1 posto te je iznosio 12,1 milijardu eura. Tako deficit iznosi 5,5 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom svega 54,9 posto.

Turizam je pak među rijetkim sektorima s pokazateljima s plusevima. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od siječnja do listopada u komercijalnim smještajnim objektima zabilježeno je više od 12 milijuna dolazaka turista, što je porast za 5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a ostvarenih  gotovo 64 milijuna noćenja povećanje je od 3,2 posto.

Tim su porastima pridonijeli strani gosti, koji su ostvarili 92,5 posto od ukupnog broja noćenja, dok je udio domaćih turista u ukupnim noćenjima sveden na 7,5 posto. Značajno je pritom da su prihodi od turizma, i po navodima iz HNB-a, premašili ranija očekivanja.

No, još je u tijeku glavne turističke sezone, u kolovozu, došlo do smanjenja ukupnog broja zaposlenih koji se potom intenzivnije nastavio u sljedećim mjesecima.

U listopadu je u Hrvatskoj bilo 1.349.987 ukupno zaposlenih, što je za 21,3 tisuće osoba ili za 1,6 posto manje nego u mjesecu prije, a za 16,5 tisuća osoba manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. 

Nakon sezonskog pada na mjesečnoj razini, od rujna se ponovo bilježi znatan porast broja nezaposlenih, a po dnevnim, informativnim podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, trenutačni broj nezaposlenih premašio je 363 tisuće.

Po zadnjim službenim podacima pak, krajem studenog u evidenciji HZZ-a registrirane su 356.864 nezaposlene osobe. U usporedbi s listopadom broj nezaposlenih povećao se za 3,6 posto ili 12.420 osoba, a u odnosu na studeni 2012. broj nezaposlenih veći je za 2,8 posto ili 9.817 osoba

Stopa registrirane nezaposlenosti za studeni iznosila je 21,1 posto, što je za 0,7 postotnih bodova više nego za isto razdoblje lani.

Prosječne pak plaće bilježe realni pad. Za razdoblje od siječnja do rujna prosječna je neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila 5.498 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2012. nominalno više za 0,8 posto, ali realno niže za 2 posto.

O stanju među stanovništvom, uz ostale, govore i podaci Fine da je krajem listopada zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi bilo 290,5 tisuća građana s ukupnim dugovanjima od 22,6 milijardi kuna.

Kod poslovnih subjekata na tom se planu ipak bilježe i osjetniji pomaci na bolje. Tako je zbog neizvršenih dospjelih obveza  krajem listopada u blokadi bilo 59.858 poslovnih subjekata s ukupnim dugom od 34,2 milijarde kuna. Na godišnjoj razini to je smanjenje broja blokiranih poslovnih subjekata za gotovo 13 tisuća ili 17,6 posto, a iznosa dugovanja za 10,4 milijarde kuna ili za 23,3 posto.

Tome su pridonijele i predstečajne nagodbe. Po zadnjim podacima Fine, do sada su sklopljene predstečajne nagodbe za 568 tvrtki s 11,5 tisuća zaposlenih i s iznosom prijavljenih obveza od 10,2 milijarde kuna. Za još 778 poslovnih subjekata njihovi su vjerovnici prihvatili planove financijskog restrukturiranja, a riječ je o tvrtkama s gotovo 11 tisuća zaposlenih i prijavljenim dugovima od 13,3 milijarde kuna.