Deflacija u eurozoni blago produbljena u septembru
U julu inflacija je još bila u pozitivnom području i iznosila je 0,4 posto.
Pad potrošačkih cijena u eurozoni produbljen je u septembru na godišnjoj razini i iznosio je 0,3 posto, pritisnut kontinuiranim padom cijena energenata u uvjetima pandemije koronavirusa, pokazuju u petak prve procjene Eurostata.
Godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u septembru minus 0,3 posto, nakon minus 0,2 posto u avgustu, izračunao je Eurostat.
U julu inflacija je još bila u pozitivnom području i iznosila je 0,4 posto.
Najnižu je razinu u razdoblju nakon izbijanja epidemije zabilježila u maju, kada se spustila na samo 0,1 posto, pokazuje izvješće Eurostata.
Eurozona tako bilježi deflaciju, prvi puta od 2016. godine, najvećim dijelom zbog pada cijena energenata, za 8,2 posto u usporedbi s prošlogodišnjim septembrom.
U avgustu energenti su bili jeftiniji za 7,8 posto, a najviše im je cijela pala u maju, za 11,9 posto.
Glavni su razlog pojeftinjenja energenata mjere suzbijanja pandemije koje su oštro srezale potražnju za gorivom.
Uteg inflaciji bili su i industrijski proizvodi, čije su cijene na godišnjoj razini u septembru pale 0,3 posto, nakon 0,1-postotnog pada u avgustu.
Među članicama eurozone najveći su pad cijena u septembruu prema prvim procjenama imali Grčka i Cipar, od 2,3 odnosno 1,9 posto.
Najvišu inflaciju imala je Slovačka, od 1,5 posto.
Najnovije Eurostatove procjene pokazuju da se inflacija na razini 19-članog gospodarstva još više udaljila od razine koju ciljaju u Europskoj središnjoj banci (ECB), od nešto ispod dva posto.
I temeljna stopa inflacije, koja isključuje promjenjive cijene energanata i svježe hrane i važan je pokazatelj za kreiranje ECB-ove monetarne politike, usporila je u septembru, na 0,4 posto, s 0,6 posto u avgustu, pokazuju Eurostatove procjene.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.