Razvodnjen plan za uštedu plina u zemljama Evropske unije

30.07.2022. 10:22 / Izvor: Fena
gasovod plin

Razmjena, solidarnost i štednja vodeća su načela hitnog plana Evropske unije za osiguranje opskrbe plina.

Razmjena, solidarnost i štednja vodeća su načela hitnog plana Evropske unije za osiguranje opskrbe plina. Uprkos otporu nekih država članica, ministri energetike složili su se oko prijedloga - određenih izuzeća.

Ministri energetike Evropske unije službeno su potpisali plan za uštedu plina, a jedini protivnik bila je Mađarska. Plan predviđa dobrovoljno 15-postotno smanjenje potrošnje plina u državama članicama između 1. augusta 2022. godine i 31. marta 2023. godine, kao i mehanizam za pokretanje upozorenja na nivou Unije za provedbu obavezujućih ciljeva uštede u slučaju velike nestašice plina.

Sporazumom su strogi uvjeti prvog nacrta Komisije EU-a znatno razvodnjeni. Planom je predviđeno više izuzeća od obavezujućih mjera, a podignut je i prag za uvođenje obavezujućih ciljeva štednje.

Odstupanja mogu zatražiti oni koji mogu dokazati svoju sposobnost izvoza ili da se njihova infrastruktura koristi za preusmjeravanje plina u druge države članice. Još jedno izuzeće može se odobriti državama koje su premašile svoje ciljeve skladištenja.

Upozorenje u cijeloj Evropskoj uniji o niskim zalihama plina može se objaviti nakon što prijedlog Komisije dobije podršku 27 država članica Evropske unije ili ako najmanje pet država članica EU-a podigne uzbunu.

Međutim, zakonski tekst plana propisuje da samo Vijeće Evropske unije, koje predstavlja države članice, može provoditi obavezujuće ciljeve štednje, a ne Komisija, kako je prvobitno predloženo.

Hitni plan za plin još treba biti službeno pismeno potvrđen.

Od Rima do Varšave (iskorišteno 98 posto skladišnog kapaciteta), raširena je percepcija da je plan skrojen za Njemačku, koja uvelike ovisi o ruskom plinu. Kritičari kažu da Berlin nije uspio diverzificirati opskrbu energijom i da ima niži nivo iskorištenosti skladišnih kapaciteta plina (65 posto) od većine drugih zemalja EU.

Očekuje se da će Njemačka smanjiti svoju potražnju za više od 10,3 milijarde kubnih metara. Njemački ministar privrede Robert Habeck pohvalio je dogovor o plinskom planu kao onaj koji će dokazati da su izvještaji o podijeljenosti EU pogrešni.

Najveće evropske zemlje proizvođači, Njemačka i Italija, obje imaju veliku potražnju za plinom. Prema prvobitnom planu Evropske komisije, Italija je trebala smanjiti potrošnju plina za 8,3 milijarde kubnih metara.

Kako bi smanjila svoju ovisnost o ruskom plinu, Italija je uložila velika sredstva u diverzifikaciju svoje opskrbe energijom. Rim može pokazati svoju sposobnost izvoza, a njegova se infrastruktura koristi za preusmjeravanje plina u druge države članice.

Budući da je Italija već ispunila 70 posto svojih ciljeva skladištenja, zemlja očekuje izuzeće iz hitnog plana za plin, što će joj omogućiti smanjenje uštede plina s početnih 15 posto na sedam posto.

Zajedno s Portugalom, Poljskom i ostalim članicama EU, Španija je bila jedna od zemalja koje su se oštro protivile inicijalnom prijedlogu Evropske komisije.

"Za razliku od drugih zemalja, mi Španci nismo živjeli iznad svojih mogućnosti u smislu potrošnje energije", kazala je španska ministrica zaštite okoliša Teresa Ribera.

I Španiji i Portugalu odobreno je izuzeće od obavezujućih mjera za uštedu plina kao dio mjera za izuzeće država članica s ograničenim kopnenim vezama s ostatkom Unije. Španija ima dobro uspostavljenu nacionalnu LNG strukturu, koja joj omogućava prijenos plina u druge zemlje.

Španija je pohvalila kompromis i rekla da će smanjiti svoju potrošnju za sedam do osam posto u slučaju nužde, ali će to učiniti dobrovoljno, a ne prema naredbama iz Brisela.

Irska, Malta i Kipar bit će potpuno izuzeti jer uopće nisu povezani s evropskom mrežom. Iako su se zapitali zašto bi uopće trebali učestvovati u smanjenju potrošnje, čak i uz minimalne postotke, Irska i Malta su potvrdile da će učiniti sve što je u njihovoj moći da se cilj ostvari.

Još jedno izuzeće odnosi se na baltičke zemlje, koje su još uvijek povezane s ruskom električnom mrežom. Ako bi Moskva "isključila struju" Estoniji, Litvaniji i Latviji, te bi tri zemlje bile prisiljene koristiti plin za stabilizaciju snabdijevanja električnom energijom i ne bi mogli priuštiti uštedu na potrošnji.

Prema riječima slovenskog ministra za infrastrukturu Bojana Kumera, zemlje članice Evropske unije vrlo su se jasno obvezale da će učiniti više na dobrovoljnoj bazi i izraziti solidarnost.

Slovenija je vrlo dobro povezana sa susjednim državama i zbog male veličine ima vrlo nisku potrošnju plina. No, za Sloveniju je od velike važnosti da to ne dovede do toga da privreda zemlje postane manje predana smanjenju potrošnje plina.

Rizik da toliko izuzeća spriječi Uniju da uštedi dovoljno plina ne umanjuje plan, rekao je komesar EU za energetiku Kadri Simson.

"Solidarnost EU-a najbolje funkcionira kada priznajemo da se okolnosti u državama članicama jako razlikuju", kazao je Simson, prešućujući zabrinutost.

Energetska kriza nije poštedjela ni zapadni Balkan. Kako bi spriječile buduće probleme, zemlje poduzimaju zajedničke korake u inicijativi Otvoreni Balkan, platformi saradnje između Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Srbija je objavila da je započela izgradnju plinske interkonekcije sa Sjevernom Makedonijom, a srbijanska ministrica energetike Zorana Mihajlović izrazila je spremnost da isto učini i s Albanijom, gdje je u izgradnji LNG terminal.

Srbija je rekla da želi postati tranzitna zemlja za regiju, s ciljem izgradnje veza sa Sjevernom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i Rumunijom.

Sadržaj se temelji na vijestima agencija koje su dio European Newsrooma: ANSA, DPA, EFE, MIA, STA i Tanjug.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU