Bregu: Utvrdili smo vodeće okvire regionalne saradnje, krajnji cilj zapadnog Balkana jedno tržište
Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu učestvovala je u petak na skupovima Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Solunu.
Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu učestvovala je u petak na skupovima Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Solunu i to na sastanku ministara vanjskih poslova i Samitu lidera Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi.
Učesnici ovih sastanaka su pohvalili rad Vijeća za regionalnu saradnju i generalne sekretarka kao i postignuća u omogućavanju regionalne saradnje i pojednostavljivanju relevantnih inicijativa, a naročito u sklopu aktivnosti, kao što su ukidanje rominga na Zapadnom Balkanu, strategija "Jugoistočna Evropa 2030", sigurnosna saradnja, zeleni program i druge, te dodali da organizacija predano radi zajedno sa regionom, za region, kao i da je regionalna saradnja od presudnog značaja za regionalni razvoj.
"Moramo priznati da smo uprkos zastojima i nedostacima ipak bili uspješni u našim aktivnostima. Osvrćući se na ono što smo postigli, ne možemo a da ne budemo ponosni na zajednička dostignuća, uprkos nezgodnom političkom i ekonomskim terenu. Od prošlog jula besplatan roming je postao stvarnost na Zapadnom Balkanu. Kolika je bila politička motivacija da ne dođe do iznenađujuće visokih računa, toliko je bila i jasna tržišna vrijednost ukidanja rominga. Poslovna zajednica je u velikoj mjeri podržala ovu aktivnost kao korisnu. Ne zaboravimo ni koristi za građane. Za tri mjeseca od realizacije, prenos podataka je povećan za do 500 posto a broj korisnika usluga u romingu za do 30 posto. Ove sedmice smo počeli dijalog sa Evropskom unijom o smanjivanju cijena rominga između EU i zapadnog Balkana koje se trebaju približiti domaćim cijenama 2027. godine. To praktično znači da ćemo cijene rominga smanjiti za više od 90 posto u trenutno najskupljim mobilnim mrežama u regionu. To je dobitna kombinacija za građane i poslovnu zajednicu sa zapadnog Balkana i iz Evropske unije.", rekla je Bregu.
Na sastanku ministara vanjskih poslova i Samitu lidera Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi u Solunu, koji su organizovani u sklopu odlazećeg grčkog predsjedavanja SEECP-om, odobren je izvještaj Vijeća za regionalnu saradnju o aktivnostima ove organizacije za prethodnu godinu.
"Utvrdili smo i predstavili vodeće okvire regionalne saradnje i integracije, sada je krajnji cilj zapadnog Balkana jedno tržište, dok su Zeleni program za zapadni Balkan i Strategija jugoistočna Evropa 2030 glavne osnove za održivi rast regiona. Želim iskoristiti priliku i zahvaliti se Grčkoj koja je bila pionir među zemljama članicama EU u uspostavljanju zelenih koridora sa zapadnim Balkanom. Drago mi je da vidim da će nakon zelenih koridora uslijediti i plavi koridor između Italije, Albanije i Crne Gore. Radujemo se da bi ovaj primjer mogle slijediti i druge susjedne zemlje članice EU.", dodala je Bregu.
Godišnji sastanak Vijeća za regionalnu saradnju održan je dan ranije kao dio godišnjih skupova na visokom nivou Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi, kada su učesnici organizacije odobrili njen godišnji izvještaj za period 2021-2022. godina kao i Strategiju i program rada 2023-2025.
Generalna sekretarka ove organizacije je istog dana dodijelila nagradu "Šampion regionalne saradnje" pokojnom dr. Erhardu Buseku za njegov izvanredan doprinos regionalnoj saradnji u jugoistočnoj Evropi i ogromnu ljubav prema regionu.
U znak sjećanja na pokojnog dr. Buseka od ove godine nagrada će nositi njegovo ime i biti nagrada Šampion regionalne saradnje dr. Erhard Busek.
Ova godišnja nagrada je uvedena 2013. godine i predstavlja priznanje pojedincu ili instituciji za koju Vijeće za regionalnu saradnju i njegova generalna sekretarka smatraju da je tokom prethodne godine najviše doprinijela razvoju regionalne saradnje u jugoistočnoj Evropi, saopćeno je iz RCC-a.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
