Pad eura - i prilika i opasnost

Slabljenje eura doprinosi naporima Europske centralne banke za podsticanje europske privrede i vraćanje inflacije na nivo od oko 2%. Usljed slabljenja valute izvoz postaje konkurentniji, a europska privreda atraktivna za investicije.

Međutim, ukoliko bi se nastavio ovaj trend, zadatak ECB mogao bi biti otežan usljed rizika od toga da inflacija poraste na nivo veći od poželjnog. Ta strepnja dodatno će raspiriti očekivanu raspravu o programu takozvanog kvantitativnog popuštanja, kroz koji ECB otkupom dužničkih hartija upumpava novac u privredu. Ovome se posebno protivi predsjednik njemačke centralne banke, koji ovaj program smatra ne samo suvišnim već i opasnim.

Devizni kurs nije među zvaničnim zadacima i ciljevima ECB. Međutim, ova monetarna institucija sa sjedištem u Frankfurtu pokušava svim sredstvima da podstakne privredu zone eura, a pad vrijednosti zajedničke valute joj je u tom pogledu dragocjeni saveznik.

"U sadašnjem okruženju, snižavanje vrijednosti eura je vjerovatno jedino sredstvo kojim raspolaže ECB za podizanje stope inflacije", rekao je za AFP glavni ekonomista finansijske kuće Natixis Silven Broaje.

Pad valute odgovara europskim izvoznim preduzećima, pa time i privrednom rastu, dok uvoz postaje skuplji, što povećava cijene. 

Konsultantska kuća Markit objavila je 24. marta da je indeks PMI, koji se odnosi prije svega na proizvodnju u privatnom sektoru, na najvišem nivou u prethodne četiri godine. Indeks PMI je u zoni eura u martu bio na nivou 54,1, u poređenju sa 53,3 u februaru. Svaka vrijednost iznad 50 ukazuje na privredni rast.

Ekonomista Markita Kris Vilijamson ukazao je da ta vijest ima "pozitivan odjek", posebno s obzirom na to da se očekuju rezultati programa kvantitativnog popuštanja.

Prema podacima Markita, rast je veći u uslugama nego u proizvodnji, a u banci ING ukazuju da od pada eura najveće koristi imaju njemački izvoznici.