alija kožljak

NATO

Kožljak: NATO ne smije kalkulisati oko BiH

NATO ne smije kalkulisati oko Bosne i Hercegovine, jer bi bilo kakvo popuštanje oko već ranije definiranog euroatlantskog područja direktno ugrozilo relevantnost NATO-a.

27.01.2022. 14:33 / Izvor: Fena

Šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije IBU (International Burch University) i bivši vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri NATO-u doc. dr. Alija Kožljak smatra da rastuće tenzije između Ruske Federacije (RF) i Zapada treba posmatrati u širem geopolitičkom kontekstu nego što je to rusko-ukrajinski sukob, odnosno kao svojevrsno nadmetanje za definiranje sfera utjecaja.

"Svjedoci smo rastućih tenzija između RF i Zapada, koje nedvojbeno treba posmatrati u širem geopolitičkom kontekstu nego što je to rusko - ukrajinski sukob. Stoga, očito je da se trenutni odnosi mogu objasniti kao strateško komuniciranje ključnih globalnih aktera, koji se nadmeću za definiranje sfera utjecaja. Evidentno je da u tom smislu i Zapad, kojeg predvodi SAD, pokušava maksimalno usaglasiti stavove, tako da se postigne jedinstveno djelovanje SAD, NATO-a i EU, te na taj način najefikasnije odgovore Ruskoj Federaciji", ističe Kožljak u razgovoru za Fenu.

Komentirajući upit u vezi s alarmantnim stanjem koje karakterizira eskalaciju na relaciji RF – Zapad u vezi s Ukrajinom, sagovornik navodi da se obje strane međusobno optužuju za agresivne namjere, te da to potkrepljuju gomilanjem vojnih kapaciteta oko Ukrajine.

"Ruska Federacija već nekoliko mjeseci gomila svoje snage naspram ukrajinske granice, uključujući i raspoređivanje trupa u Bjelorusiji i na Krimu, što nedvojbeno potvrđuje njenu spremnost, ali nagovještava i namjeru da svakog momenta može započeti invaziju na Ukrajinu. Paralelno sa tim, RF je preduzela i hibridne operacije u Ukrajini, podrivajući ukrajinsku vlast, nastojeći stvoriti uslove za instaliranje proruske vlade u Kijevu. Upravo se ovih dana vodi diskusija u Ruskoj Dumi oko priznavanja separatističkih pokrajina Donjeck i Luganjsk, što je po efektu djelovanja ravno vojnoj okupaciji", pojašnjava Kožljak.

Istovremeno, podsjeća da NATO raspoređuje dodatne vojne kapacitete u svojim istočnim članicama, prvenstveno kako bi njih zaštitio od eventualnih ruskih napada, za šta su posebnu zabrinutost izrazile baltičke države.

"Međutim, ti dodatni NATO kapaciteti bi se mogli upotrijebiti i kao podrška ukrajinskim snagama u odbrani od ruske agresije. Također, SAD se spremaju za slanje dodatnih snaga u region, dok je komanda Specijalnih snaga za Evropu već premještena ka istoku, i trenutno je locirana u Albaniji. Također, Zapad prijeti i oštrim sankcijama Ruskoj Federaciji, ali i Putinu lično, što bi uz kombinaciju sa drugim mjerama, moglo prouzrokovati značajne negativne konsekvence po RF", precizira Kožljak.

Mišljenja je da sve to ostavlja dojam da obje strane žele da demonstriraju silu i spremnost da je upotrijebe, a da se sve može shvatiti i kao strategija odvraćanja, ma koliko god to djelovalo kao namjera za otpočinjanje otvorenog vojnog sukoba.

"Znači na sceni imamo kombinaciju mjera odvraćanja 'bildanjem' vojnih potencijala, sa hibridnim i obavještajnim djelovanjem, kao klasične strateške vojne aktivnosti, uz paralelno nastojanje da se političko-diplomatskim aktivnostima postigne kompromis", napominje Kožljak.

On smatra da je očigledno da su i jedna i druga strana svjesne veoma visokog uloga.

"To nam sugeriše da se neće tek tako lako opredijeliti za vojnu opciju, jer bi prelazak crvene linije veoma otežao povratak u diplomatske okvire i miroljubivo rješenje situacije. Jedan francuski diplomata je davno rekao: 'Kada stavite bajonete na oružje vi sa njima možete raditi šta želite, osim da sami sjednete na njih'. Znači, svi ovi potezi mogu biti i rizični, jer mogu nanijeti i nesagledivu vlastitu štetu. Zbog toga su obje strane i oprezne oko poduzimanja narednih koraka", naglašava Fenin sagovornik.

Stoga je mišljenja da će se nastaviti sa diplomatskim aktivnostima u različitim formatima.

"Prvi od tih sastanaka je najavljeni 'normandijski format' u kojem bi sudjelovali - Njemačka, Francuska, Ruska Federacija i Ukrajina, a gdje bi do izražaja došla posrednička uloga Njemačke, koja ima specifične odnose sa Ruskom Federacijom, prvenstveno zbog energetske ovisnosti", navodi Kožljak, izražavajući očekivanje da će biti nastavljeni pregovori i u NATO formatu, gdje slijedi izjašnjavanje RF po pitanju reaktiviranja njihove misije pri NATO-u u Briselu, što bi značajno proširilo kanale diplomatskog komuniciranja i iznalaženja kompromisa.

U tom kontekstu smatra da će SAD u kontinuitetu držati otvorenom 'crvenu telefonsku liniju' sa Moskvom, što će vjerovatno uključiti i direktni sastanak između Bajdena i Putina u dogledno vrijeme.

"To bi bila najjasnija naznaka bar privremenog smanjenja eskalacije i naznaka miroljubivog rješenja najveće post-hladnoratovske krize između Zapada i Ruske Federacije", konstatira Kožljak.

U osvrtu na geopolitičke i druge reperkusije “ukrajinskog scenarija” na stanje u regionu Balkana s fokusom na Bosnu i Hercegovinu, a u kontekstu jačanja ruskog utjecaja na ovim prostorima, Kožljak navodi da trenutna geopolitička nadmetanja, koja su kulminirala krizom oko Ukrajine, svakako, imaju odraza i na situaciju na Balkanu, posebno na Bosnu i Hercegovinu.

Također, podsjeća da je Ukrajina samo jedno od žarišta, trenutno najaktuelnije, ali da područja oko kojih se spore Zapad i RF obuhvataju i skandinavske zemlje, Gruziju, Bliski istok i, naravno, zapadni Balkan.

"U ovom području je najaktuelnije pitanje NATO članstva Bosne i Hercegovine, koja je službeno iskazala aspirantske ambicije, i koja je napravila značajne iskorake ka članstvu u Alijansi, što potvrđuje i aktiviranje MAP-a. Stoga se NATO ni u kakvoj opciji neće odreći ovog područja. U tom smislu, svjesna značaja zapadnog Balkana za NATO, RF će nastaviti s blokadama NATO integrisanja BiH, prvenstveno koristeći svoje pomagače u regionu", smatra Kožljak.

Istovremeno, upozorava da bi se otvoreni sukob u Ukrajini, također, odrazio na Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da bi “Ruska Federacija pokušavala otvoriti i 'balkanski front', s namjerom da razvuče NATO-snage i otupi im oštricu u Ukrajini”. 

"Zbog toga je za očekivati da će se pitanje zapadnog Balkana rješavati u paketu sa ukrajinskom krizom, gdje će svaki kompromis Zapada oko Ukrajine značiti osiguranje garancija oko nesmetanog integriranja Bosne i Hercegovine u Alijansu", ocijenio je Kožljak.

U tom pogledu ističe kako NATO ne smije kalkulisati oko Bosne i Hercegovine.

"NATO ne smije kalkulisati oko Bosne i Hercegovine, jer bi bilo kakvo popuštanje oko već ranije definiranog euroatlantskog područja direktno ugrozilo relevantnost NATO-a, ali i sigurnost Alijanse, s obzirom na to da bi se tako omogućilo Ruskoj Federaciji da kontroliše središte Evrope. NATO to sebi neće dozvoliti", kazao je Kožljak u razgovoru za Fenu.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

NATO