Nekadašnji gigant
Investitor koji želi kupiti Hidrogradnju mora uplatiti 88 miliona KM do 20. februara
Načininjen je prvi, važan korak kada je u pitanju rješavanje sudbine nekadašnjeg regionalnog građevinskog giganta, sarajevske kompanije Hidrogradnja.
Načininjen je prvi, važan korak kada je u pitanju rješavanje sudbine nekadašnjeg regionalnog građevinskog giganta, sarajevske kompanije Hidrogradnja, potvrdio je za Faktor Zijad Fazlagić, stečajni upravnik ovog preduzeća.
"Na posljednji oglas o prodaji raspisan u decembru prošle godine javio se inostrani kupac, švicarsko-hrvatska kombinacija, tako da kažem. Oni su uplatili novac za obavezno osiguranje u iznosu nešto većem od 200.000 KM", kaže Fazlagić.
Ipak, stečajni upravnik je oprezan.
"Dužni su uplatiti do 20. februara kompletan iznos, znači 88 miliona KM, koliko iznosi početna cijena od koje ne odustajemo. U suprotnom, prema važećim zakonskim propisima, ostat će bez uplaćenog osiguranja. Sačekajmo kako će se razvijati situacija, nadam se da će posao o prodaji konačno biti završen. Dok ne vidimo novac, ne možemo govoriti da je posao dogovoren. To je sve što vam mogu reći u ovom trenutku", istakao je Fazlagić.
Posljednjih nekoliko godina bezuspješno se pokušavalo prodati nepokretnu i pokretnu imovinu kao i druga prava koja ima privredno društvo Hidrogradnja u zemlji i inostranstvu.
Podsjetimo, od eventualne prodaje namirili bi se povjerioci, povezao bi se radni staž radnicima uz isplatu svih dugovanja prema njima i kompanija bi tako na određeni način konačno stala na zdrave noge.
Hidrogradnja je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu imala više hiljada radnika, a godišnje je uspjevala ostvariti zaradu i do 300 miliona dolara, od čega čak dvije trećine u inostranstvu. Sklapala je višemilionske poslove u Iraku, Libiji... Bila je među najvećim kompanijama tadašnje Jugoslavije.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
