"Kamen po kamen palača": Kako do krova nad glavom u BiH?

Iako kamatne stope rastu, a cijene nekretnina, u najmanju ruku, prevazilaze granice pristojnosti, potražnja ne jenjava. Vrtoglave cijene, tradicionalno su najveće u Sarajevu i Banjaluci, ali ne zaostaju mnogo ni drugi bh. gradovi.

Ako imate dilemu da li je sada pravo vrijeme za kupovinu nekretninu, pogled na ponude u internet oglasima mogao bi da vas razuvjeri. Kada je riječ o glavnom gradu, na primjer, stan na Baščaršiji od 50 m2 košta 670 hiljada KM. Za stan veličine 63 m2 na Ciglanama, moraćete da izdvojite 310 hiljada, a ako se odlučite za Centar, za 100 m2 odriješićete kesu veću od pola miliona KM. Potražnja, ipak, nikad veća, pa ko su kupci?

"Kupuju svi. Kupuju ljudi koji rješavaju stambeno pitanje, ali i ljudi koji imaju viška neka sredstva koja žele da ulože, koji hoće da se riješe novca. Kupuje dijaspora, ljudi iz unutrašnjosti BiH koji žele da imaju nekretninu u glavnom gradu", rekao je Mirza Hadžijahić, agent za nekretnine.

I rijetki koji su imali sreću da naslijede porodičnu nekretninu. Tako smo, sa papirima u rukama, u žurbi, upoznali Mirzu Zekovića, prosvjetnog radnika, koji je u fazi adaptiranja nekretnine koju je naslijedio.

"Kako su ono rekli, "niko se nije obogatio radeći od 8-16". To znaju ovi naši političari što imaju više nekretnina, više stanova, kuća. Oni sigurno imaju neke tajne recepte, neki čarobni štapić. Evo, ja sam prosvjetni radnik. Od plate ne mogu sebi priuštiti neki veći kredit da bi riješio svoje stambeno pitanje", istakao je Zeković.

Do tada, brojni su mladi ostavili za sobom državu u kojoj su rođeni.