Štetu od nelegalnih smještaja možemo samo nagađati, država bez odgovora

Kako za malo novca doći do jeftinog prenoćišta pitanje je koje je vrlo aktuelno tokom turističke sezone. Hoteli su po pravilu skuplji pa se sve češće traži privatni smještaji. A to su uglavnom opcije poput - stan na dan. Ipak, niže cijene najma nerijetko sa sobom nose vjerovatnoću da se radi o nelegalnom smještaju. Za iznajmljivače, čini se, pretjeranog razloga za brigu nema, jer su male šanse da će vam na vrata pokucati inspektori. Sudeći prema trenutnoj praksi, konkretnog odgovora države na ovaj problem nema. Za to vrijeme najviše trpe oni koji državi plaćaju poreze i doprinose. 

Visinu štete po osnovu neuplaćenih poreza na dohodak od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i kreveta putnicima i turistima možemo samo nagađati. Konkretnih podataka nema. Jasno je samo jedno - naša zemlja posljednjih nekoliko godina poželjna je turistička destinacija. Hotelijeri i restorateri upozoravaju na jedan drugi problem.

"Pored toga što je država zakinuta za poreze i doprinose, narušena je i sigurnosna situacija. Niko ne vodi računa o tome. Turist koji dođe u Sarajevo, a nigdje nije evidentiran, opasnost je da li će šta uraditi", govori Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.

Brigu hotelijera i restoratera, čini se, ne dijele i nadležni. Na naš upit da li i ko kontroliše one koji nelegalno izdaju stanove, uglavnom prebacivanje odgovornosti.

"Važeći zakonski okvir u Federaciji Bosne i Hercegovine nije regulisao uslugu izdavanja stambenih jedinica po principu stan na dan, te shodno tome, Federalna uprava za inspekcijske poslove nema zakonski okvir ili alat za nadzor za pružanje usluga u tom domenu", navode iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Nešto konkretniji odgovor dobili smo od Kantonalne uprave za inspekcije poslove KS-a. Najveći problem je, kažu, dokazivanje da se u privatnim domovima, odnosno, stanovima i kućama pružaju usluge smještaja.

"Naime, pridržavajući se zakonom datih ovlaštenja, inspektor u slučajevima kada nema istaknute firme na objektu, iako ima indicije i saznanja da se u istom pružaju navedene usluge, nije u mogućnosti izvršiti inspekcijski nadzor bez sudskog naloga, te u tom slučaju sačinjava službenu zabilješku koja se dostavlja PU FBiH na eventualno postupanje", pojašnjavaju iz Kantonalne uprave za inspekcije poslove KS-a.

Iz Porezne uprave FBiH ističu da kontrole provode na osnovu saznanja, obavještajno istražnih podataka i anonimnih prijava, u toku kojih utvrđuju porez na imovinu i porez na dohodak od imovine i imovinskih prava.

"Međutim, Poreznoj upravi su smanjene mogućnosti inspekcijskog nadzora, jer inspekcijski nadzor privatnih kuća, stanova, soba podrazumijeva ulazak u privatni prostor i narušavanje privatnosti, zbog čega se dešavalo da su mnogi građani negodovali i da su spriječili kontrolu zbog povrede prava na privatnost, odnosno tražili su sudski nalog bez kojeg inspektor ne može izvršiti kontrolu stambenog prostora", navode iz Porezne uprave FBiH.

Da se radi o velikom problemu stava je i struka. Ekonomista Igor Gavran smatra da je potrebno donijeti sistemska rješenja na području cijele Bosne i Hercegovine, koja bi se ogledala u velikim kaznama.

"Ako imate cijela područja Bosne i Hercegovine gdje se zakoni ne primjenjuju, onda je vrlo teško objasniti, recimo, ljudima u Sarajevu ili negdje drugo, gdje je obično primjena zakona mnogo stroža, zašto bi oni trpjeli dok se drugima to dopušta", ističe Gavran.

Sudeći prema navedenom, konkretnih mjere koje bi se odnosile na ovu problematiku za sada nema. Imajući u vidu kompleksnost uređenja države, izvjesno je, još smo daleko od njih. Za to vrijeme siva ekonomija cvjeta.