Predstavljen projekat modernizacije aerodroma Golubići – Šansa koju Bihać ne smije propustiti

15.04.2010. 17:11 / Izvor: eKapija.ba
Predstavljen projekat modernizacije aerodroma Golubići – Šansa koju Bihać ne smije propustiti

Da BiH ima ogromne potencijale u koje vrijedi ulagati, pokazuje i činjenica da se na nedavno održanom Sarajevo Business Forumu predstavila sa 157 projekata iz oblasti energetike, infrastrukture, turizma i privrede.

Jedan od projekata koji je provukao pažnju inostranih investitora, naročito iz Malezije i Saudijske Arabije je projekat rekonstrukcije i modernizacije aerodroma Golubići u Bihaću.

Aerodrom se nalazi u atraktivnom ambijentu rijeke Une odakle vode mnoge ljetne rute po bihaćkoj dolini i kanjonu rijeke Une iz kojeg se uzdižu planine Grmeč i Plješevica.

Za portal eKapija.ba Nijaz Lipovača, rukovodilac službe za razvoj u Općini Bihać kazao je kako će se realizacija projekta odvijati fazno u cilju dobivanja manjeg turističkog-sportskog aerodroma, koji će biti komunikacijska podrška razvoju općine Bihać.

"Ovo je jedan od značajnih projekata, ne samo za općinu Bihać, već i za cijelu regiju. U Bihaću i njegovoj okolini nalaze značajni turistički i prirodni potencijali, koji će dobiti veću šansu za razvoj i komunikacijsku podršku, koja je itekako potrebna", kazao je Lipovača.

Da ovaj grad ima značajne prirodne resurse, govori i činjenica da se u blizini nalazi Nacionalni park Una, zimski turistički centar Duga luka, kao i nezaobilazna Plitvička jezera smještena u susjednoj Hrvatskoj, koja se od Bihaća udaljena svega 30 kilometara, a koja godišnje posjeti oko milion turista iz cijeloga svijeta.

"Svi ovi podaci jasan su pokazatelj koliko je značajna rekonstrukcija i modernizacija aerodroma Golubići, jer se najbliži aerodromi Plitvičkim jezerima nalaze u Zagrebu čija je udaljenost oko 130 kilometara, te Zadaru i Rijeci", pojašnjava Lipovača, naglašavajući da je ovo šansa koju Bihać ne smije propustiti.

Projekat se kako kaže, Lipovača, nalazi u fazi revizije postojeće studije izvodljivosti koja je rađena 1998. godine od strane kompanije Klink iz Njemačke.

"Projekat podrazumijeva asfaltiranje i proširenje poletno-sletne staze, kao i obnovu i izgradnju infrastrukture, kao što je kontrolni toranj, hangari, sistemi za snadbjevanje, sistemi za zadržavanje putnika, kao i sistem za kontrolu putnika. Dakle, sve što podrazumijeva jedan moderan aerodrom po važećim međunarodnim standardima", kaže Lipovača.

BH grad na Uni ima bogatu tradiciju, kada je riječ o avijaciji, naročito padobranstvu, sportskim jedrilicama i avionima, jer se u njemu nalazi jedan od najstarijih aero klubova koji postoji još od 1953. godine.

"Ovo je dobar embrio za formiranje edukacionog centra za obuku sportskih i turističkih pilota, tako da ovdje vidimo razvojnu šansu Bihaća. Očekujemo saradnju sa vlasnicima privatnih aviona i udruženjima pilota, koji su već zainteresovani za partnerstvo sa općinom Bihać u ovome projektu", veli on.

Iako je još uvijek rano govoriti o investicijskim ulaganjima u ovaj projekata, Lipovača kaže da ulaganja neće biti manja od šest miliona maraka, te da će se projekat kandidovati kao mogućnost javno-privatnog sektora.

"Investicija od šest miliona je samo osnovni preduvjet da bi se avioni mogli obraćati sa savremenom navigacijom i da pista i ostali objekti prime avione turističkog tipa do 50 sjedišta, ukupne mase koja ne prelazi 70 tona i maksimalnog dometa do 2000 kilometara", kaže Lipovača, stavljajući akcenat na činjenicu da će aerodrum u Bihaću biti u vezi sa aerodromom u Zagrebu, Zadru, Istri...

Projekat će se raditi fazno, a kako kaže Lipovača ukoliko se pojave kvalitetni investitori u naredne dvije godine aerodrom bi trebao biti modernizovan i stavljen u funkciju.

"U ovoj godini je planirana izrada projektne dokumentacije, već početkom iduće godine ide izrada glavnog izvedbenog projekta i izvođenju radova", ističe Lipovača.

E. Kokor

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Projekti"

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Investicije