Usjevi uništeni, ratari kreću i u treću sjetvu

Poljoprivredni proizvođači u RS pretrpjeli su ogromnu štetu u katastrofalnim poplavama koje su pogodile najproduktivnija područja, a u kojima je najviše stradala ratarska proizvodnja, kod koje je minimalno trećina usjeva bila pod vodom, ali i stočni fond, koji je već bio na koljenima, te je ovim samo dodatno urušen.

Pod vodom je, prema prvim, ali nezvaničnim informacijama, danima bilo oko 60.000 hektara zasijanih površina i to u Semberiji i Lijevče polju, takozvanim žitnicama RS, dok će se šteta u poljoprivredi mjeriti stotinama miliona maraka.

I pored svega, poljoprivrednici u pojedinim regionima RS će nakon povlačenja vode i stvaranja normalnijih uslova morati krenuti i u treću sjetvu ove godine, što će ih ionako zadužene gurnuti u još veće probleme.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, potvrdio je da su katastrofalne poplave nesumnjivo najviše posljedica ostavile na poljoprivredne proizvođače.

"Najviše je nastradao ratarski sektor, što se tiče usjeva, a stočarski, koji je ionako bio na koljenima, sada je još dodatno desetkovan u području Doboja, Šamca, Bijeljine, Srpca i drugih područja zahvaćenih poplavama", ocijenio je Marinković. Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači će u pojedinim regionima vjerovatno biti prisiljeni da krenu i u treću sjetvu, a oni koji su imali više sreće, samo u drugu. On je kazao da iz ovog saveza preporučuju poljoprivrednicima da se krene u sjetvu hibrida nižih grupa zrenja, ali su i apelovali na sve firme i ljude koji su u prilici da doniraju sjemena kukuruza, đubrivo, hemijska sredstva, maziva za traktore, kako bi poljoprivrednici pogođeni ovom katastrofalnom poplavom što lakše obnovili proizvodnju.

"Sve to treba odraditi veoma brzo, a imajući u vidu da su se poljoprivredni proizvođači zadužili i za prethodnu sjetvu, ne znamo kako će to dalje ići", rekao je Marinković ističući da je šteta nesaglediva i da se o njenim razmjerama još može samo nagađati. Govoreći o šteti na usjevima, rekao je da prve procjene pokazuju da je šteta na ozimim usjevima pšenice i ječma djelimična, pa tako ima potpuno uništenih, povaljanih i samo plavljenih. Zato kaže da neki od njih neće biti požnjeveni, dok će oni koji budu požnjeveni biti suočeni s lošim kvalitetom i pojavom bolesti, kao što su fuzarioze pšenice i ječma.

Sa druge strane, kaže da neke procjene individualnih proizvođača govore da je šteta na kukuruzu oko 30 odsto, pa ga u tom slučaju ne treba dodatno presijavati, dok je to obavezno kod štete većeg obima.

"Pozivam poljoprivrednike da, iako su izmoreni i uništeni, ipak odrade sjetvu na što većem broju površina, jer ćemo prvih mjeseci imati donacija, ali ćemo se poslije toga morati okrenuti sebi", rekao je Marinković.

Isto tako, Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kazao je da u ovom momentu struka mora doći do izražaja, te da treba analizirati u kakvom je stanju poljoprivredno zemljište pogođeno poplavama, koje je narušeno, odneseni su kvalitetni slojevi zemljišta i navučeni mulj i šljunak.

"Potrebno je vidjeti gdje se mogu zasijati kulture koje mogu dati odgovarajuće prinose do kraja godine. Kod stočnog fonda se mora obrzbijediti stočna hrana za ishranu preživjele stoke, raditi na proširenju tog fonda i stvoriti uslove za oporavak privrede", smatra Račić.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS, upozorio je da će, ukoliko se želi sačuvati desetkovani stočni fond, biti neophodno presijati skoro sve obradive površine u RS. Prema njegovoj procjeni, u poplavama na području Semberije i Posavine stradao je sav ovogodišnji urod pšenice, ali i zasijane površine pod kukuruzom i krmnim biljem.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kazali su da prikupljaju informacije sa terena kako bi bile kreirane efikasne kratkoročne i dugoročne mjere za moguću novu sjetvu na 65.000 oranica u RS.

Inače u RS su već na teren poslate komisije za evidenciju stanja i procjenu štete u poljoprivrednoj proizvodnji, nakon čega će biti poznat obim štete. Pored toga, stručni tim Ministarstva pripremio je uputstva za poljoprivredne proizvođače u poplavljenim područjima za postupke nakon poplava za sve vrste poljoprivredne proizvodnje.

"Parcele na kojima je bujica odnijela sjetveni sloj zemljišta ili parcele na kojima do sada nije izvršena sjetva potanjirati i izvršiti ponovnu sjetvu", navedeno je u saopštenju.