Pelješki most gradi se punom parom, Neumljani zabrinuti

Impresivno izgleda gradilište Pelješkog mosta u Komarni, gdje se na pučini vide piloti koji su već ugrađeni kao temelji za dva središnja stupa budućeg mosta. Povezivanje hrvatskog kopna na jugu napreduje punom parom, a radnici koriste svaku minutu kako bi ubrzali izgradnju Pelješkog mosta, jednog od najvažnijih projekata u modernoj Hrvatskoj. Brod iz Kine dovezao je početkom godine 24 pilota koji će biti dio Pelješkog mosta. Piloti su duljine od 126 do 128 metara i oni su najdulji koji će se ugraditi kao temelji za dva središnja stupa mosta. Ukupno će biti postavljeno 148 pilota.

Ogroman projekt i impresivne brojke

"Razlika između njih i testnih pilota u tome što su ovi stalni piloti u jednom dijelu antikorozivno zaštićeni, to je dio koji će biti u moru neposredno, dok onaj dio koji ulazi u mulj nije potrebno zaštićivati, i u njima su ugrađene vodilice za postavljanje katodne zaštite i zaštite od munje", rekao je za HRT Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta. Nakon toga slijedi izvlačenje mulja čija je naslaga na sredini Neretvanskog kanala oko 70 metara te ubacivanje armiranog betona u cijevi pilota. 

Niz zanimljivih podataka, dosad nepoznatih široj javnosti, ponudio je glavni projektant, Slovenac Marjan Pipenbauer. Tako će, u 148 pilota predviđenih za temeljenje Pelješkog mosta prema važećem projektu i građevinskoj dozvoli, od kojih će najduži biti 128 metara, a najkraći 46 metara, biti utrošeno 30 tisuća tona čelika. Za rasponsku konstrukciju mosta bit će potrebno 35 tisuća tona čelika, dok je projektom planirano i 70 tisuća metara kubičnih armiranog betona. Predviđeno je također deset stupova u moru, dva na kopnu i dva upornjaka. Vrhunac radova na mostu očekuje se u razdoblju od sredine ove godine do kraja 2020. godine, pa se predviđa da će tada na gradilištu biti oko 400 radnika, te još oko 250 na proizvodnji čelične konstrukcije u pogonima u Kini. Pelješki most bit će dugačak 2,4 kilometra, visok 55 metara i imat će četiri prometna traka.

U Komarni sretni, u Neumu nezadovoljni

Stanovnici Komarne sa kojima smo razgovarali prilikom posjete gradilišta, sretni su jer će cestovno biti povezani sa jugom.

''Bit će puno lakše stići do Dubrovnika za koji smo vezani, posebice radi administrativnih stvari, odnosno dokumenata,kao i liječenja. Nećemo morati prelaziti dvije granice, a vjerujte mi da to u sezoni zna biti jako problematično, uz čekanja i do pet sati'', kaže nam Ana, stanovnica Komarne. 

Jedini je problem, kaže, prašina koja se podiže zadnjih dana zbog brojnih strojeva koji izvode radove i kamiona koji odvoze šut, ali kaže ''i to će se preživjeti''. S druge strane, u Neumu su zabrinuti i nisu nimalo sretni gradnjom Pelješkog mosta. Posebice su nezadovoljni vlasnici ugostiteljskih objekta uz magistralnu cestu. ''Promet će nam pasti za 80%, a kad se dogodi možemo stavit ključ u bravu. Neum će ostat pust i odselit će i ovo malo ljudi koji žive tu'', žale nam se ugostitelji s kojima smo razgovarali. 

Izgradnjom Pelješkog mosta, kažu, promet u Neumu bit će i više nego prepolovljen. ''Mi od tih ljudi živimo. Svi oni koji idu u Dubrovnik u Neumu jedu i piju, troše novce, jer je puno jeftinije, imamo dobru ponudu, a i ljudi skrate vrijeme dok čekaju da se smanji gužva. E sad, kad sva ta auta okrenu preko Pelješkog mosta – ovdje će biti kolaps. Kome ćemo prodavati proizvode i usluge'', pitaju se Neumljani.

Spor BiH i Hrvatske

Zbog gradnje Pelješkog mosta već u samom začetku ideje nastao je spor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je ustrajala pri stavu da joj se izgradnjom mosta koji spaja hrvatsko kopno narušava teritorijalni integritet. U institucijama Europske unije, koje su odobrile i sufinanciraju gradnju Pelješkog mosta, poručili su prošle godine kako će se taj projekt realizirati u skladu s planom, bez obzira na prijetnje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića tužbom protiv Hrvatske. Komšić je u listopadu prošle godine rekao da bi Bosna i Hercegovina mogla tužiti Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu jer je, kako je ustvrdio, "prekršila Međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice". 

"To je granično pitanje za koje nismo nadležni, ali smo upućeni. Dobili smo sve informacije u vezi njega, no projekt je potvrđen, neometano se nastavlja i nastavit će se", rekao je nakon toga jedan dužnosnik Europske komisije u Bruxellesu za agenciju Hina, uz uvjet anonimnosti. Pod dramatičnim naslovom "Republika Hrvatska proglasila državni suverenitet na pomorskom području Bosne i Hercegovine", na sve glavne adrese zajedničke europske vlasti u Bruxellesu krajem veljače je dana iz Sarajeva stigao neuobičajeno oštar, detaljan i uvjerljiv demarš. Povod je, kako se navodi, hrvatska "ilegalna ratna odluka od 2. veljače 1994. o prisvajanju morskog teritorija Bosne i Hercegovine", te druga jednostrana odluka skorijeg datuma - ona o početku gradnje Pelješkog mosta, javila je Al Jazeera.

Europskoj izvršnoj vlasti se u demaršu zamjera ''zbog pristrasnog upuštanja u realizaciju ovog inat-infrastrukturnog projekta na jugu Hrvatske, te zbog ishitrenog i nepromišljenog involviranja Europske komisije u sumnjivo sufinanciranje Pelješkog mosta sa čak 357 milijuna eura iz evropskih kohezijskih fondova, odnosno iz džepova europskih građana''.

Osim predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru, vrlo pregledna elaboracija svih najvažnijih povijesnih, geopolitičkih i međunarodno-pravnih aspekata ovog problema, stigla je i predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju, potpredsjednici Europske komisije i visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i cijeloj listi nižerangiranih europskih dužnosnika kojima je Bosna i Hercegovina u opisu posla.

Poštu iz Sarajeva potpisali su predsjednik Pomorskog društva Bosne i Hercegovine dr. sc. Izet Bajrambašić i predsjednik Upravnog odbora društva, Mirza Hurtić. 

Iz EU 357 milijuna eura za Pelješki most 

Europska komisija odobrila je u 2017. godini sufinanciranje izgradnje Pelješkog mosta u 85-postotnom iznosu (357 od 420 milijuna eura ukupno prihvatljivih troškova). Sufinanciranje iz EU odnosi se i na sam most duljine 2,4 kilometra, i na pristupne ceste na Pelješcu u duljini od 12 kilometara, i na obilaznicu Stona.