Nepoštivanje sporazuma i zakona

Hrvatska prisvaja bh. imovinu: Luka Šibenik zauvijek izgubljeno Šipadovo vlasništvo?

18.04.2023. 14:13 / Izvor: Akta.ba
Luka Šibenik

Priča oko imovine Luke Šibenik duga je više od 15 godina.

Luka Šibenik, specijalizirana za pretovar fosfata i umjetnih gnojiva, nedavno je prešla u ruke turske korporacije Yildirim koja je početkom novembra prošle godine preuzela kutinsku Petrokemiju u stečaju, a koja je od 2018. godine bila vlasnik Luke.

Ništa ovo ne bi bilo neobično da Luka Šibenik nije imovina u vlasništvu Bosne i Hercegovine. Ovo je samo još jedan od primjera kako se bh. imovina bez ikakvih naknada državi ili tom slično koristi i s njom se upravlja kao da nema pravog vlasnika.

Luka Šibenik u Hrvatskoj, u posljednjih tridesetak godina je promijenila nekoliko vlasnika. Sa svim dosadašnjim kupoprodajama nisu prestajali pokušaji da bh. kompanija Šipad export-import, vrati Luku Šibenik u svoj posjed, jer je, kako oni tvrde njihovo vlasništvo. Sve do sada je bilo bezuspješno, a Hrvatska je, prema mišljenju stručnjaka, ovakve sporne kupoprodaje i zakonski ozvaničila, iako su sudeći po svemu neustavne i mimo zakonodavstva Evropske unije.

ANEKS "G" SPORAZUMA O SUKCESIJI

Priča oko imovine Luke Šibenik duga je više od 15 godina. Ova izuzetno vrijedna imovina koja se procjenjuje na više od 100 miliona eura, nikada nije vraćana u vlasništvo BiH, a kako stvari stoje to je završena priča, jer Hrvatska u čijem je vlasništvu donedavno bila ne primjenjuje Aneks "G" Sporazuma o sukcesiji.

Aneks "G" je jedan najbitniji dokument u ovom segmentu, on pokazuje da “Bilo kakav navodni prijenos prava na pokretnu i nepokretnu imovinu načinjen nakon 31. 12.1990 i zaključen pod prisiliom ili protivno pododjeljku (a) ovog člana b.”.

Uprava "Šipada" koji je nekada zapošljavao 80.000 radnika, odnosno "Export-Importa", godinama se borila za ovu imovinu, ali Republika Hrvatska ju je jednostavno prisvojila. Godinama su se borili i dokazivali da su vlasnici 72 hiljade m2 zemljišta i oko 6.000 objekata s izgrađenim dokovima i cjelokupnom strukturom za ukrcaj i iskrcaj drva.

Iz Federalnog pravobranilaštva kao zakonskog zastupnika imovine i imovinskih interesa Federacije BiH za Akta.ba su kazali da je od strane Ureda Premijera Federacije Bosne i Hercegovine, dana 20.10.2022. godine, dostavljeno Rješenje Općinskog suda u Šibeniku broj: Z-8389/2021 od 20.09.2021. godine, a kojim se preinačuje Rješenje istog suda broj: Z-6710/2021 od 27.04.2021 godine, te se u vlasničkom listu Z.K. uloška 3484, k.o. Šibenik sve katastarske čestice evidentiraju se kao "Pomorsko dobro" o kojem upravlja Lučka uprava Šibenik, uz istodobno brisanje upisanog društvenog vlasništva i prava korištenja u korist Poduzeća za izvoz drva "Šipad" Sarajevo - Samostalni pogon Šibenik.

Članom 1. aneksa "G" Sporazuma o pitanjima sukcesije određeno je da "Privatna svojina i stečena prava građana ili drugih pravnih lica SFRJ će biti zaštićena od strane Država sukcesora u skladu sa odredbama ovog Priloga".

“U pogledu primjene Sporazuma o pitanjima sukcesije i Aneksa "G" tog sporazuma, između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine nema reciprociteta jer je potrebno da države članice preduzmu mjere koje zahtijevaju opći principi prava ili su na drugi način pogodne za osiguranje primjene principa iznijetih u Aneksu "G", kao što je sklapanje dvostranih ugovora koji bi se provodili u dobroj vjeri, u skladu s Poveljom UN-a i međunarodnim pravom. Rješavanje imovinskopravnih pitanja fizičkih i pravnih lica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine još nije definirano, budući da između država nije potpisan ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa, slijedom čega sudovi u Republici Hrvatskoj do sklapanja bilateralnog ugovora Aneks "G" ne primjenjuju neposredno”, kažu za Akta.ba iz Pravobranilaštva.

Stav Republike Hrvatske je da se Aneks "G"ne može neposredno primjenjivati bez dodatnog bilateralnog akta između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, navedeno je izneseno u Odluci Ustavnog suda BiH broj AP-3153/15 od 31.01.2018. godine ("Službeni glasnik BiH" br. 13/18).

Podsjećamo, vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 34. sjednici održanoj 15.12.2003. godine donijelo Odluku o sprovođenju Aneksa "G" sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriji Bosne i Hercegovine ("Sl.novine BiH" broj 2/04). Prema odredbama člana 2. navedene odluke građani i druga pravna lica iz država sukcesora bivše SFRJ, koji su imali pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu na teritoriji BiH, saglasno odredbama člana 2. aneksa "G", obraćaju se pismenim zahtjevom za vraćanje u prvobitno stanje navedenog prava i to: za područje Federacije BiH - Kantonu odnosno Općini na čijem se području imovina nalazi, za područje Republike Srpske - Ministarstvu za ekonomske odnose i kordinaciju Republike Srpske.

Odredbama člana 3. stav 2. Okvirnog zakona o privatizaciji preduzeća i banaka u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH": broj 14/98) određeno je da zakonima koji donose entiteti koji provode privatizaciju obuhvatit će se samo ona imovina i potraživanje u vezi te imovine koja se nalazi na teritoriji tog entiteta.

Imovina i potraživanja preduzeća i banaka koja se nalaze van teritorije entiteta i van granica Bosne i Hercegovine nije obuhvaćena entitetskim zakonima o privatizaciji.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je tada donijelo i Odluku o obavezi zaštite državne imovine, financijskih potraživanja i dugovanja pravnih osoba iz BiH u drugim državama ("SI. novine BiH", broj 2/04), kojom odlukom je članom 1. obavezana Agencija za privatizaciju FBiH i Ministarstvo za ekonomske odnose i koordinaciju Vlade Republike Srpske da, u skladu sa sporazumom o pitanjima sukcesije, poduzme mjere oko zaštite imovine i naplate financijskih potraživanja pravnih osoba iz BiH, sa stanjem 31.03.1992. godine, u državama slijednicama bivše SFRJ.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je dala Generalnu punomoć "Agenciji za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine" V. broj: 254/2007 od 30.05.2007 godine, da može zastupati Federaciju BiH pred sudovima i drugim organima u državama nastalim raspadom SFRJ.

Iz Pravobranilaštva su za Akta.ba kazali da s obzirom na navedene zakonske odredbe i Odluke Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, te nepostojanja bilateralnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u vezi Aneksa "G" Sporazuma o sukcesiji, Federalno pravobranilaštvo nema zakonskih ovlaštenja ni mogućnosti da poduzima pravne radnje u vezi zaštite državne imovine, financijskih potraživanja i dugovanja pravnih osoba iz BiH u drugim državama.

HRVATSKA NE POŠTUJE OBAVEZE

Nekadašnji ministar pravde BiH Josip Grubeša 2018. godine u Zagrebu se sastao s ministrom tadašnje državne imovine Republike Hrvatske Goranom Marićem, a tema sastanka bila je sukcesija imovine dviju država. I pored jasnog napora ministra Grubeše da se pregovori nastave i da se o ovom pitanju razgovara na najvišoj razini, uspjeh je izostao.

Sklapanje ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske je pravno pitanje dvije suverene države i Bosna i Hercegovina i njeni ovlašteni predstavnici ne mogu jednostrano riješiti ovaj problem, već je to nužno riješiti diplomatskim putem.

Iz Ministarstva pravde BiH kažu da Republika Hrvatska ima pravo na teritoriju svoje države da uređuje pravna pitanja zakonima ali misle da se pitanje imovine koja je zaštićena Aneksom "G" Sporazuma o pitanjima sukcesije svakako treba rješavati na bilateralnom temelju s predstavnicima Bosne i Hercegovine.

Hrvatski sabor donio je 2018. i Zakon o upravljanju državnom imovinom koji će resornom ministarstvu omogućiti da upravlja nekretninama na kojima su kampovi, zemljištima izdvojenim iz poljoprivrednog zemljišta ako se na njima planira izgradnja golf igrališta, hotela, kampova i drugim objektima za turističke usluge.

Sudeći po svemu Hrvatska jasno pokazuje da ne poštuje obaveze uzete iz multilateralnog Ugovora o sukcesiji. Na sve ovo trebaju da reaguju domaće vlasti. Ostaje da vdimo hoće li se ovo pitanje ponovo pokrenuti.

Evidenciju o nepokretnoj imovini BiH u Hrvatskoj vodile su nadležne agencije za privatizaciju FBiH i Republike Srpske. Vila Aurora u Trstenom, hotel Vis u Dubrovniku, zatim 18 objekata u Gradcu, Hep u Makarskoj, Energopetrolove pumpe, spomenuta Luka Šibenik, samo su dio bh. imovine u Hrvatskoj, bez koje je BiH ostala ili će ostati.

I.R.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Investicije