Ruski div Gazprom ne želi kupiti Inu, nego samo njezine crpke

Predsjednik Uprave Naftne industrije Srbije, Kiril Kravčenko, mlada zvijezda ruske naftne kompanije Gazprom koja je vlasnik NIS-a, na pitanje jesu li Gazprom ili NIS zainteresirani za ulazak u Inu, odgovorio je ovih dana kako ni NIS ni Gazprom ne razmišljaju o ulasku u Inu. Pri tomu problem nije novac.

Gazprom je megakompanija s 393.000 zaposlenih, prošle godine ostvarila je prihod od 153 milijarde dolara te dobit od čak 38,7 milijardi dolara. No, dodao je Kravčenko, Gazprom proučava razne mogućnosti u Europi, a posebno ga zanimaju različiti projekti u regiji te kupnja benzinskih stanica u državama u blizini rafinerije u Pančevu.

Drugim riječima, Gazprom ne zanima Ina, njena nalazišta nafte i plina te rafinerije u Sisku i Rijeci, ali ga interesira njena maloprodaja, odnosno hrvatsko tržište na kojemu bi prodavali derivate prerađene u Pančevu.

Ni Rosnjetu, ruskom naftnom gigantu koji ima 106.000 zaposlenih, prihod od 102 milijarde dolara te dobit od 11,1 milijardu dolara, investicija od tri milijarde eura, koliko stoji mađarski udio u Ini, ne bi predstavljala nikakvu prepreku.

Tim više što je Rosnjeft ove godine potpisao ugovor s Kinom po kojemu će toj zemlji isporučiti 365 milijuna tona nafte i za to dobiti 270 milijardi dolara. Zbog toga ne čudi kada izvor blizak vrhu ruske kompanije objašnjava da Igor Sečin, predsjednik Uprave i blizak prijatelje Vladimira Putina, ima druge prioritete.

“Rosnjet se u ovom trenutku ne bavi mišlju o kupovini Ininih dionica. Važno je znati da je ruska vlada većinski vlasnik Rosnjefta i Gazproma te da pri donošenju strateških poslovnih odluka važnu ulogu imaju i politički motivi. A ruska vlada nema pretjeranog razloga pomagati Mađarskoj i Hrvatskoj da riješe probleme koje su same zakuhale. Obje države bile su, naime, vrlo nekorektne u odnosu na ruske investitore. Mađarska vlada natjerala je rusku tvrtku Surgutneftegas da proda svoje udjele u MOL-u, a predsjednik Putin još pamti kako je bivši premijer Sanader odbio razgovarati o projektu naftovoda te kako je u posljednji tren otkazao posjet Moskvi. Također, ništa nije učinjeno kako bi se zaštitili projekti više ruskih ulagača u Hrvatsku”.

No, kako se u politici i biznisu nikada ne smiju zatvarati vrata, u Moskvi ne opovrgavaju da se razgovara sa Zagrebom te da postoji neizravna komunikacija s Budimpeštom. Kako je, međutim, samo u Europi zatvoreno više od dvadesetak rafinerija, kako su se prihodi naftnih kompanija strmoglavili, Gazprom je 2012. godine u odnosu na 2011. smanjio dobit za čak šest milijardi dolara, za ulazak u vlasničku strukturu Ine nema pretjeranog ni poslovnog, a ni političkog opravdanja.