Nestručnost i osobni interesi uništili ekonomiju

Proces privatizacije u BiH proveden je bez sustavne pripreme države na svim razinama  vlasti što je za posljedice imalo na desetine tisuća obespravljenih  radnika, koji su ostali bez posla ili pak neuvezanog staža i neuplaćenih doprinosa. Malobrojni žele govoriti  o tome zašto  se država nije adekvatno pripremila za ozbiljan privatizacijski posao, piše Dnevni list. 

U proces privatizacije se ušlo s neadekvatnim znanjem , a  željom da se što prije je moguće nekadašnja društvena imovina proda, odnosno da joj se promijeni vlasništvo. Dakako to je otvorilo prostor brojnim mešetarima, ali i istodobno zatvorilo prostor ozbiljnim investitorima od kojih se neki, nažalost  nisu snašli u privatizacijskoj  „priči“.

Svjedočimo da za lošu privatizaciju uglavnom i najčešće se okrivljuju novi vlasnici, tj poslodavci privatiziranih  tvrtki, te tako dolazimo u zamku generalizacije koja objektivno dovodi do nužnih grešaka u objektivnom sagledavanju privatizacijskog  procesa.

Ukoliko se stvari žele uistinu analizirati kako bi se došlo do objektivnog zaključka, a u svrhu revizije privatizacije tj. eventualnog ispravljanja učinjenih grešaka, onda treba postaviti pitanje zašto država nije osigurala jasne zakone, kao i financijska sredstva za vođenje učinkovite socijalne politike za ljude koji su ostali i prije privatizacije, a ne svojom krivnjom, bez posla.

Ekonomski stručnjaci vjeruju da bi mnoga poduzeća stala na noge da se vodilo računa da oni koji ulaze u privatizaciju, tj. novi vlasnici imaju na raspolaganju sve informacije o tržištu rada, zakonskim mehanizmima, odnosno da su im predočene prethodne stručne analize, pa i upozorenja prilikom izbora privatizacijskog modela.

Činjenica je da malobrojni hoće govoriti o pravim uzrocima loše i propale privatizacije, dok država, odnosno politika koja snosi veliku odgovornost,  traži krivca isključivo u novim vlasnicima .

Slučaj ‘Žitoprerada’

Predsjednik sindikata PPDIVUT Mehmed Avdagić konstatira da je u nekim slučajevima sindikat bio potpuno isključen iz procesa privatizacije, a u nekima negativno uključen, te kao primjer navodi Unsko-sansku županiju. "Imamo primjer Žitoprerade. To je nešto što se nije smjelo desiti, jer interesi mlinarsko –pekarske industrije trebali su biti interesi države, a ne samo jedne županije", kaže Avdagić.

On sa žaljenjem konstatira da se sve učinilo da jedan kombinat nestane i da praktično bude izbrisan. Prvi čovjek sindikata prehrambeno poljoprivredne industrije BiH kada je u pitanju „Žitoprerada“ vjeruje da je kompanija privatizirana na način da zapravo nikad i ne radi.  Iako su tadašnji vlasnici investirali vise milijuna kapitala u pokretanje proizvodnje, te osigurali plasman proizvoda, kontinuiranim pritiskom javnosti stvorena je nepovoljna atmosfera, koja je onemogućila opstanak firme.

"Moje mišljenje je da su postojale destruktivne snage koje su imale za cilj da se kombinat uništi, a ne da se pokrene mlinarsko–pekarska industrija", izjavio je Avdagić i podcrtao da „onaj koji je želio da pokrene kompaniju, pored kapitala koji je donio u Unsko- sanska županija, investirao je i svoj vlastiti poslovni rejtning, na kraju, ne samo da je izgubio kapital, već u jednom momentu nepravedno je izgubio i slobodu.

Nažalost pritisak javnosti je bio toliko jak da su se na optuženičkoj klupi uz ključnog investitora našli i ljudi koji nisu bili krivi niti su zloupotrijebili svoj položaj da bi bili optuženi i rigorozno kažnjeni. Na ovom primjeru vidi se pogrešna matricu privatizacije koja se, kako kaže ni do danas nije zaustavila, kazao je Avdagić.

Posebno je zanimljiva po Avdagićevom mišljenju uloga radnika koji su u bezbroj slučajeva izmanipulirani od različitih interesnih grupa i pojedinaca.

U svakom slučaju vrijeme je za reviziju u kojoj bi se na objektivan, istražio cjelokupan postupak i provođenje privatizacijskih ugovora, između ostalog i kako bi se skinula stigma sa onih koji su uistinu investirali i koji žele u budućnosti investirati u Bosni i Hercegovi, kaže Avdagić.