Izgradnja bloka 7: Kako je propao generacijski projekat s Kinom?

Izgradnja bloka 7 je sve neizvjesnija, a politički akteri u Bosni i Hercegovini nisu spremni preuzeti odgovornost i okrenuti elektroenergetski sektor u drugom smjeru.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH odbio je razmatrati Informaciju o aktuelnoj situaciji na realizaciji EPC ugovora za izgradnju bloka 7 u Termoelektrani Tuzla, koju je pripremilo resorno federalno ministarstvo, usvojila Vlada FBiH i zadužila "Elektroprivredu BiH" da poduzme sve aktivnosti na zaštiti svojih interesa.

Poništenje ugovora

Tuzlanski blok 7, snage 450 MW električne i 270 MW toplotne energije, trebao je da bude najveći poslijeratni projekat EP BiH i jedna od najvećih investicija u našoj zemlji. Trebalo je da ga gradi kineski konzorcij "China Gezhouba Group Company Limited Peking", kao lider sa "Gedi - Guandong Electric Power Design Institute". Blok 7 je zamišljen kao zamjenski blok za tuzlanske blokove 3, 4 i 5, koji će se ugasiti do 2023. godine.

Pošto je projekat izgradnje bloka 7 počeo, a pripremni radovi, čija je vrijednost 18,9 miliona KM, su završeni, "Elektroprivreda BiH" je izvođaču već uplatila avans u iznosu od 214 miliona KM. Ostaju brojne nedoumice o tome na koji način će se okončati ova šarada. EP BiH je u informaciji koja je trebalo da se nađe pred federalnim parlamentarcima kazala da ostaje pri originalnom ugovoru, koji podrazumijeva nabavku i ugradnju kotla, turbina i generatora od kompanije "General Electric". Međutim, pošto je GE odustao od projekta, a EP BiH ne želi drugu kompaniju, jasno je da će do poništenja ugovora doći. Pošto su detalji ugovora poslovna tajna, nije najjasnije ko će platiti i kakve penale.

Također, s obzirom na to da je izgubljeno dragocjeno vrijeme za planiranje izgradnje bloka 7, nije najsigurnije ni hoće li BiH u dogledno vrijeme moći nadomjestiti kapacitete koje bi dobila izgradnjom ovog bloka.

O tome govori Amer Jerlagić, nekadašnji prvi čovjek "Elektroprivrede BiH".

"EP BiH ima instaliranih oko 1.150 megavata u termokapacitetima, čija je životna dob uveliko blizu ili iznad 50 godina, kapaciteta koji su već odavno odradili više od 300.000 sati rada. Ako znamo da se iz ovih termokapaciteta proizvodi više od 80 posto ukupno proizvedene električne energije u energetskom sistemu EP BiH, onda je jasno kakav značaj je imao blok 7. Danas je na snazi potpuno novi ambijent. Imamo direktive EU za gašenje termokapaciteta, najave penala za emisiju CO2 po toni koja je skuplja nego proizvodni MWh iz termokapaciteta. Odgovorno tvrdim da će teško bilo ko napraviti alternativu za termokapacitete u EP BiH, kao i u čitavoj BiH", kaže Jerlagić.

Dodaje i to da se ni po koju cijenu nije smjelo ući u ovakav projekat finansiranja izgradnje bloka 7.

"Smatram da se nije smjelo ići u projekat ovolikog zaduženja države BiH ni po koju cijenu, posebno ako uzmemo u obzir da smo imali investitora koji je bio spreman uložiti 90 posto novaca u projekat, bez bilo kakve štete po EP BiH i državu", naglašava Jerlagić.

Mirza Kušljugić, predsjednik Centra za održivu energetsku tranziciju "Reset", smatra kako je blok 7 sada samo pravno pitanje te da se moraju pokrenuti razgovori o alternativama ovom bloku, odnosno namirenju manjka električne energije koji će nastati njegovom neizgradnjom.

"I Vlada FBiH i EP BiH su kazali da imaju rješenje ako ne bude napravljen blok 7. Tek treba vidjeti u kojem smjeru bi to išlo, ali sve relevantne studije koje su rađene posljednjih četiri ili pet godina pokazuju da BiH ima dovoljno obnovljivih izvora energije, da može pokriti trenutnu ili buduću potrošnju. U prosjeku, BiH danas pokriva više od 50 posto svoje potrošnje obnovljivim izvorima energije, uglavnom iz hidroelektrana - "Elektroprivreda HZHB" 100 posto, "Elektroprivreda RS" preko 60 posto, dok svoj portfolio sa obnovljivim izvorima najmanje pokriva EP BiH sa 20 ili 30 posto. Da li mogu u kratkom periodu od pet godina napraviti dovoljno obnovljivih izvora energije? Ja smatram da je moguće ako se fokusiraju. Ne treba zaboraviti da mi izvozimo trećinu energije, što znači da će izvoz opasti", govori profesor Kušljugić.

Da je krajnje vrijeme da se BiH okrene alternativnim izvorima električne energije, govori i činjenica da je Vlada Kine kazala kako trajno odustaje od projekata izgradnje tehnologija na ugalj.

"Došlo je do potpune promjene kineske paradigme, jer je vrh Kine izjavio da neće više podržavati ove tehnologije, već zelenu energiju. To mijenja čitavu situaciju oko bloka 7, i nažalost, najveću cijenu mogu ultimativno platiti građani BiH, odnosno privreda BiH, u smislu da dođe do rasta cijene električne energije. Problem je pitanje odgovornosti, da li su čelni ljudi 'Elektroprivrede' ili neki drugi u vlasti znali za ovaj scenario, da li su znali da se ulazi u projekat koji nije izvjestan, koji neće donijeti rezultate", pita Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Ideja o izgradnji bloka 7 datira još iz vremena Jugoslavije, a kineska ponuda nije prva koju je BiH imala priliku prihvatiti. U vrijeme kad je Jerlagić bio direktor EP BiH, od 2008. do 2011. godine, blok 7 je trebalo je da gradi švicarski "Alpiq", koji je bio spreman uložiti vlastitih 680 miliona eura. BiH se nije morala zadužiti, nego je otplata uloženog novca prema "Alpiqu" trebalo da bude kroz preuzimanje 50 posto proizvedene električne energije iz bloka, sve dok traje potreba za prebijanjem duga za uložena sredstva.

"EP BiH je trebalo da uloži 80 miliona eura u ovaj projekat, što je tek 10,5 posto od ukupne investicije. Ali, dolaskom SDP-a na vlast nakon izbora 2010. godine, ovaj projekat se naprasno obustavlja pod izgovorom da je EP BiH imala samo jednu ponudu. Kako nije bilo kreditnog zaduženja, ne bi se rušio ni GDP Bosne i Hercegovine, a u svijetu još nije bilo problema sa emisijama CO2 i moglo se nesmetano graditi. Kasnije, ljudima iz SDP-a nije smetalo što su imali samo jednu ponudu od kineske kompanije", dodao je Jerlagić.

Paneli građanima

Profesor Kušljugić smatra da alternativa proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora može biti i izlazak BiH aukcijom po uzoru na sve zemlje EU.

"Postoji drugi načini kako je moguće dobiti zagarantovanu energiju po zagarantovanoj cijeni, ali to podrazumijeva da vlade FBiH i RS usvoje novi zakon, počnu organizovati aukciju i dobiju ponude međunarodnih i domaćih investitora koji su spremni da grade. Današnja situacija je takva da više projekata u razvoju i vjetro i solarnih elektrana ima od privatnih investitora nego od EP BiH. Po mom mišljenju, ono što odmah možemo da uradimo od Nove godine, što je dobro za tranziciju, jeste da donesemo novi zakon o obnovljivim izvorima energije, da omogućimo proizvodnju za vlastitu potrošnju, da omogućimo građanima da stavljaju solarne panele i time počnemo promjene", zaključuje prof. Kušljugić.

Projekat izgradnje bloka 7 tako je iza sebe ostavio bezbroj pitanja i nedoumica, od kojih nijedan ne smije, ali vjerovatno hoće, ostati nerazriješena. Pošto prisustvo Kine u ovom dijelu Evrope nema apsolutno nikakve veze sa njihovim altruizmom, nego isključivo sa širenjem njihovog geopolitičkog položaja i uticaja, postavlja se pitanje zbog čega je BiH, koja je nedvojbeno okrenuta Evropi, uopšte pristala na saradnju sa kineskim investitorima? Ima li istine u govorkanjima da su tadašnje vlasti srušile dogovor sa Švicarcima, jer je ugovoren lukrativan posao sa Kinezima od kojeg je bilo višestruke koristi? Hoće li bh. građani zbog svega ovoga u konačnici platiti cijenu i veću od one koju bi platili kroz kineski kredit?

EP BiH i Vlada FBiH moraju dati odgovor na pitanje hoće li BiH biti obeštećena za troškove pripremnih radova, kad će avansi biti vraćeni ili ćemo platiti penale, jer se odustaje od ekskluzivnog ugovora. Sve ovo su pitanja na koja se mora ili dati ili pronaći odgovor.