Projekat "Kulturni centar Bihać" implementirati po modelu javnog-privatnog partnerstva

Nakon što je Unsko-sanski kanton među prvima u BiH donio Zakon o privatno-javnom partnerstvu, Grad Bihać je prvi u USK, po procedurama kako sam Zakon nalaže, putem Projektog tima za pripremu prijedloga projekata privatno-javnog partnerstva, u saradnji sa Konsultantskom kućom Convita iz Zenice, uradio Studiju opravdanosti po modelu privatno-javnog partnerstva za Kulturni centar Bihać. 

Šta je ustvari privatno-javno partnerstvo, kao model finansiranja?

"Generalno, privatno-javno partnerstvo je jedan novi vid ulaganja u javnu infrastrukturu, s privatnim novcem. Time se pravi jedna dobra baza da se pored svježeg kapitala, koji dođe iz privatnog sektora, oslobode budžetska sredstva, koja se mogu koristiti za druge namjene", odgovara Davor Sušić direktor konsultantske kuće Convita.

Svrha izrade Studije je da se, na osnovu različitih modela i finansijskih projekcija, omogući Gradu Bihaću donošenje najoptimalnije odluke o opredijeljenosti za uspostvaljanje privatno-javnog partnerstva, kada je u pitanju projekt Kulturni centar Bihać.

Vildana Zulić, pomoćnica gradonačelnika Bihaća za strateško planiranje i upravljanje projektima, govori o značaju mogućeg finansiranja obnove Kulturnog centra na osnovama privatno-javnog partnerstva.

"Bio bi ovo prvi projekt u Unsko-sanskom kantonu, a možda i šire, koji se inplementira po modelu privatno-javnog partnerstva. Vidimo da je takva praksa u zemljama u regionu. Ovo bi nam itekako pomoglo u finansijskom smislu, kako bismo uredili ovaj objekat i priveli ga njegovoj namjeni. Objekat je nedovršen, nije u potpunoj funkciji i na neki način narušava izgled Grada", kazala je Vildana Zulić.

Važno je reći da model privatno javnog partnerstva predviđa da javni partner, u ovom slučaju Grad Bihać, zadržava vlasništvo nad objektom, a rizike potražnje obično prepušta privatnom partneru. Studija predviđa da se dio objekta adaptira za potrebe Kulturnog centra, koji će u svom sastavu imati pozorište. U preostali dio prostora, kako je predviđeno , smjestile bi se gradske institucije srodnih djelatnosti.

Bez obzira na model finansiranja koji se odabere, vrijednost kapitalnog ulaganja u projekat obnavljanja zgrade Kulturnog centra je gotovo 5.5 miliona konvertibilnih maraka, uz procijenjene godišnje troškove održavanja od preko 700.000 KM. 

Jasno je da Grad sam ne može takav objekat staviti u funkciju niti održavati, ali je studija pored troškova dala i jasan prikaz prihoda na tržištu i profita koji potencijalni privatni partner može ostvariti ukoliko putem javnog pozova iskaže interes za takvu vrstu ulaganja ne period od oko 30 godina. S tim u vezi, slijedi odluka Gradskog vijeća, a zatim i raspisivanje otvorenog javnog poziva koji će pokazati da li postoji interes, a javnom pozivu prethodit će i otvoreni dani za potencijalne partnere tokom kojih će se moći detaljnije informisati o svemu što je vezano za sam model JPP i projekat.