SNAGE 200 MW

Domaći investitori planiraju izgradnju jedne od najvećih vjetroelektrana u BiH

28.11.2023. 09:16 / Izvor: Akta.ba
vjetroelektrana

Kompanija "Energokul" iza koje stoje domaći investitori planira graditi vjetroelektranu instalisane snage 200 MW, piše Akta.ba.

Firma "Energokul" iza koje stoje domaći investitori Slavko Gudelj i Fadil Sjedić planira graditi vjetroelektranu instalisane snage 200 MW, piše Akta.ba.

Gradnja vjetroelektane Energokul planirana je na planini Vlašić koja se nalazi u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Srednjobosanskom kantonu.

Predviđene lokacije za izgradnju su Ranča - Dobretići - Vitovlje Malo, općina Travnik, Jajce i Dobretići.

Spomenuta snaga od 200 MW i kapacitet od čak 34 agregata su ono što izdvaja ovaj projekt i po čemu će on biti jedan od najvećih u BiH.

Poređenja radi, vjetroelektrana Vlašić koju Elektroprivreda BiH planira graditi na obližnjoj lokaciji, na istoimenoj planini je čak četiri puta manja i imat će snagu 50 MW.

"Investitor "Energokul" d.o.o. Travnik posjeduje Ugovor o koncesiji za izgradnju, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje postrojenja za pretvaranje energije vjetra u električnu energiju - vjetroelektrane", navedeno je u zahtjevu.

VJETROELEKTRANA

DVIJE FAZE GRADNJE

Vjetroelektrana Energokul, gradit će se u dvije faze; prva faza do 140 MW i druga faza do 60 MW.

Prva faza će obuhvatiti izgradnju:

− Pristupne ceste oznake os P1 dužine 1810 m i os P2 dužine 1448 m,

− Gradilišne ceste oznake os1 do os17 ukupne dužine 13687 m,

− 24 gradilišna manipulativna platoa za montažu vjetroagregata i vjetroagregati oznake od T1 do T24,

− Srednjenaponski 35 kV i DTK kabeli uz rub pristupnog i gradilišnog puta od vjetroaregata T1 do vetroaregata T24

Druga faza će obuhvatiti izgradnju:

− Pristupne ceste oznake os P3 i os P4 ukupne dužine 1002 m,

− Gradilišne ceste oznake os18 do os24 ukupne dužine 5153 m, − 10 manipulativnih platoa za montažu vjetroagregata i vjetroagregati oznake od T25 do T34,

− Srednjenaponski 35 kV i DTK kabeli uz rub gradilišnog puta od vjetroagregata T25 do vjetroagregata T34, uključivo i kabelsku trasu koja se proteže od vjetroagragata T25 prema vjetroagregatu T34,

− Trafostanica TS 220/35 kV s priključkom na 220 kV dalekovod HE Jajce 2– Prijedor. 

34 VJETROAGREGATA

"U sklopu projekta planirana je izgradnja ukupno 34 proizvodne jedinice - vjetroagregata nazivne jedinične snage do 6.0 MW, pristupni putevi, manipulativni platoi za montažu vjetroagregata i podzemna interna srednjenaponska 35 kV i DTK mreža, trafostanica TS 220/35 kV s priključkom na 220 kV dalekovod HE Jajce 2– Prijedor", navedeno je u zahtjevu.

Vjetroagregati (34 komada) su optimalno prostorno raspoređeni. Svaki vjetroagregat je autonomna proizvodna jedinica koja kinetičku energiju vjetra pretvara u mehaničku energiju za pogon električnog generatora.

Vjetroagregat se sastoji od gondole s ugrađenom opremom, koja se učvršćuje na vrhu trodjelnog koničnog stuba visine 102,5 m, te rotora s lopaticama promjera 155 m montiranog na gondolu vjetroagregata.

VJETROELEKTRANA

HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE

Na razmataranje osnovnih hidrigeoloških odnosa na prostoru VE Energokul veliku važnost ima morfologija terena i unutrašnja geološka građa odnosno litološke karakteristike izdvojenih geoloških jedinica i rasjedne strukture.

Na isječku pregledne hidrogeološke karte se nalazi manja greška te su tvorevine u južnom dijelu koncesionog prostora prikazane kao tvorevine gornje jure umjesto tvorevina donje krede i neraščlanjene tvorevine donje i gornje krede.

Središnji dio koncesionog prostora sa litološkog aspekta predstavljene su flišnim mezozojskim tvorevinama gornje krede koje se vode kao slabopropusne i vodonepropusne tvorevine.

VJETROELEKTRAA

SVJETLOSNO ZAGAĐENJE

U zahtjevu je navedeno da će ovaj projekt uzrokovati neznatno svjetlosno zagađenje, u smislu da će svaki vjetroagregat na svojem vrhu (gondoli) imati signalno svjetlo za upozoravanje letjelica.

"Također, ova svjetla osiguravaju izbjegavanje sudara ptica sa lopaticama vjetroagregata tokom noćnih preleta. Ta svjetla bit će vidljiva isključivo samo na noćnom nebu, a zbog činjenice da se pale periodično procjena je da neće doći do značajnog svjetlosnog zagađenja", pojašnjeno je.

Trenutno traje faza javnog uvida u zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoliš za ovaj projekt, u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, a prema ugovoru projekat treba biti završen do 1. oktobra 2027. godine.

E.S.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Investicije