Rekonstrukcija bloka 3 TE Tuzla na biomasu neizvodljiv i po okoliš rizičan poduhvat

Plan za prelazak termoelektrane Tuzla na biomasu je još jedan promašaj – ocjenjuje novi izvještaj međunarodne organizacije Biofuelwatch

Novi izvještaj Biofuelwatch-a, međunarodne organizacije specializirane za probleme izazvane biogorivama, zaključio je da je rekonstrukcija bloka 3 TE Tuzla na biomasu neizvodljiv i po okoliš rizičan poduhvat. 

Uprkos sporazumu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Elektroprivrede BiH u septembru 2022. godine da nastave sa ovim projektom, prijedlog za rekonstrukciju bloka 3 TE Tuzla na spaljivanje biomase iz zasada brzo rastuće vrbe obavijen je neizvjesnošću.

Naime, studija izvodljivosti EBRD-a za projekat nije završena ni godinu dana nakon potpisivanja sporazuma. Istovremeno, prema Nacrtu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana za BiH, predloženi instalirani kapaciteti bazirani na biomasi značajno su smanjeni sa 100MW na 50MW,.

Prema službenim saopštenjima EPBiH, u nastojanju da se prevaziđu ograničenja raspoloživih količina goriva iz biomase, TE Tuzla se planira, u velikoj mjeri, osloniti na  plantaže brzo rastuće vrbe koja bi se prvenstveno uzgajala na bivšim površinskim kopovima, a te količine, pošto ne zadovoljavaju potrebe, bile bi dopunjene dodatnim zasadima vrbe na poljoprivrednom zemljštu, putem ugovora sa poljoprivrednicima. 

Međutim, analiza Biofuelwatcha naglašava da plantaže vrba nisu bile uspješne u Evropi uprkos decenijama truda. Ekonomski izazovi sa kojima se susreću poljoprivrednici i njihova nesposobnost da povrate ulaganja, čak i uz subvencije, izazivaju zabrinutost za dugoročnu održivost velikih zasada.

"Izgubili smo 15 godina slušajući bajke o novim termoelektranama na ugalj. Sada su BiH vlasti i Elektroprivreda BiH osmislili novu bajku o biomasi koja bi nas mogla koštati još 15 godina. Vrijeme je da se naše vlasti uozbilje, priznaju da nema budućnosti u spaljivanju bilo čega za proizvodnju energije i konačno počnu raditi na održivim obnovljivim rješenjima zasnovanim na solarnoj, vjetro i geotermalnoj energiji, u kombinaciji s mjerama energetske efikasnosti i rješenjima za skladištenje energije.", izjavio je Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.

Predloženi blok od 50MWe na biomasu u Tuzli bi zahtijevao oko 29.000 hektara zemljišta, na osnovu prosječnog prinosa vrbe na poljoprivrednom zemljištu prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA).

Osim toga, velike potrebe za vodom ove vrste vrbe, čine je neotpornom na sušu.

"Naše istraživanje jasno pokazuje da se uvezivanje s brzorastućim zasadima iz kratke ophodnje, bez obzira da li se radi na površini bivšeg rudnika uglja ili na poljoprivrednom zemljištu, realno ne može zadovoljiti više od malenog dijela potražnje za biomasom postrojenja na biomasu koje predlaže EPBiH. Neizbježno, većina biomase će morati da potiče iz šume, što je duboko alarmantno u regionu gdje je bespravna sječa široko rasprostranjena i degradacija šuma u velikoj mjeri.", kaže Almuth Ernsting iz Biofuelwatch-a.

Neuspješni rezultati uspostave zasade brzo rastuće vrbe na PK Šićki Brod dodatno naglašavaju izazove vezane za realizaciju ovakvih projekata.

"Čak i bez uzimanja u obzir klimatskog opterećenja iz spaljivanja energetskih usjeva, nedostatak vjerodostojnih priča o uspjehu, zajedno sa izazovima u uzgoju vrbe kratkom rotacijom na bivšim lokacijama rudnika uglja, dovodi u ozbiljnu sumnju u izvodljivost ove tranzicije. Pozivamo EBRD i EPBiH da prestanu gubiti vrijeme i novac na apsurdni projekat zamjenski blok 3 TE Tuzla s uglja na biomasu.", kaže Nataša Kovačević iz CEE Bankwatch Network. 

Grupe predlažu da se sredstva preusmjere ka ubrzavanju upotrebe geotermalne energije za potrebe daljinskog grijanja i razvoj skladišta toplotne energije u rudnicima soli.

Vlasti u BiH trebaju iskoristiti prilike za implementaciju projekata modernizacije daljinskog grijanja, koje su sve veće.

Tako npr. JASPERS program EIB i EU, planira utrostručiti tehničku pomoć za pripremu investicija i implementaciju ovakvih projekata u idućih šest godina, dok se kroz Plan rasta Zapadnog Balkana, mogu koristiti bespovratna i kreditna sredstva za ulaganje u čiste sisteme daljinskog grijanja.