Južna gasna interkonekcija: Ključ energetske nezavisnosti ili političke trgovine?

Dok su optužbe o političkom pritisku i navodnom nametanju Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji dominirale javnim prostorom, u drugi plan je potisnuta suština samog zakona – njegovo strateško značenje u oslobađanju Bosne i Hercegovine od ovisnosti o ruskom gasu i povezanim monopolima. Sve glasnije se postavlja pitanje – kreira li se novi zakon prema interesima HDZ-a BiH i njegovog lidera Dragana Čovića?

HDZ BiH jedini protiv zakona, ali sada u poziciji odlučivanja

Tri mjeseca nakon što je zakon usvojen u Domu naroda, još uvijek ostaje jedna od ključnih tema razgovora između političkih partnera iz Trojke i HDZ-a BiH. Zakon je, podsjetimo, tada prošao bez podrške HDZ-a BiH, koji je glasao protiv u oba doma Federalnog parlamenta, ali ga je većina ipak izglasala. Danas, s obzirom na svoje političke pozicije, HDZ BiH ima mogućnost da proces vrati na početak, izvještava Federalna.ba.

Dragan Čović je izjavio da zakon formalno postoji, ali ga je nazvao “neprovodivim”, ističući potrebu da se uslovi za njegovu implementaciju razmotre na najnižim nivoima vlasti.

Lokalni i kantonalni nivoi kao moguća blokada

Ključnu prepreku provedbi zakona Čović vidi u lokalnim zajednicama, posebno onima sa većinskim hrvatskim stanovništvom – Zapadnohercegovačkom kantonu, Kantonu 10 i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Ove jedinice, upozorava, imaju nadležnosti u oblastima kao što su prostorno planiranje i imovinsko-pravni odnosi, što im daje moć da usporavaju ili blokiraju realizaciju projekta.

Iako je BH-Gas kao nosilac projekta već započeo restrukturiranje kojim bi se uključile i regionalne jedinice u Hercegovini, taj ustupak očigledno nije dovoljan za HDZ BiH, koji i dalje insistira na osnivanju nove kompanije.

Novi pregovori i potencijalni kompromis

Na nedavnom sastanku Trojke i HDZ-a BiH u Mostaru, premijer FBiH Nermin Nikšić priznao je da su dogovoreni određeni zajednički koraci. Spomenuo je kako su nakon inicijalnih pritisaka i promjena u političkom kontekstu došli do zaključka da se cijeli proces mora iznova razmotriti.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je poručio kako BH-Gas ostaje najprihvatljivija opcija, ali i naglasio važnost uključivanja HDZ-a BiH u rukovođenje ovom firmom. Također je istakao da se bez podrške HDZ-a i Vlade Hrvatske projekat ne može završiti, pri čemu je posebno naglasio odnose između Plenkovića i Čovića.

Naredni koraci i institucionalne prepreke

Prije konačne implementacije, Zakon o Južnoj gasnoj interkonekciji mora dobiti odobrenje Vijeća ministara BiH i Predsjedništva BiH, koji trebaju potvrditi međudržavni sporazum s Hrvatskom. Međutim, već se jasno uočavaju prve barijere u implementaciji na terenu.

Čović otvoreno navodi da bez dogovora s kantonalnim i lokalnim nivoima, koji izdaju saglasnosti za niz operativnih aspekata, neće biti moguće nastaviti s projektom, čak i ako zakon formalno postoji.

Zastupnik SBiH Admir Čavalić ocijenio je da se najave o novim dogovorima predstavljaju prostor za nove ucjene od strane HDZ-a BiH. Istovremeno je naglasio da je uloga američke ambasade bila usmjerena na rješavanje političkih zastoja, te da je neprimjereno predstavljati usvajanje zakona kao rezultat političke prisile.

Zakon o Južnoj gasnoj interkonekciji usvojen je sredinom decembra 2024. godine u Zastupničkom domu Federacije BiH, a sredinom januara 2025. u Domu naroda. HDZ BiH je bio jedina stranka koja je glasala protiv, dok su ostale političke opcije s hrvatskim predznakom bile suzdržane.