Strategija obnove zgrada FBiH do 2050: Energetska efikasnost, 177.000 objekata

Federacija Bosne i Hercegovine usvojila je Strategiju obnove zgrada do 2050. godine, kojom se planira sanacija više od 177.000 objekata s ciljem smanjenja potrošnje energije, emisije CO₂ i dugoročne modernizacije građevinskog fonda. Dokument predstavlja jednu od ključnih komponenti okolišnih i energetskih politika koje se razvijaju u skladu s evropskom praksom.

Svjetski dan zaštite okoliša, koji se globalno obilježava 5. juna, povod je za osvrt na politike i mjere koje se razvijaju s ciljem efikasnijeg upravljanja resursima i smanjenja negativnih uticaja na okoliš. U tom kontekstu možemo govoriti o Strategiji obnove zgrada do 2050. godine koju je Federacija Bosne i Hercegovine usvojila početkom 2025. godine. Ova strategija je dokument koji definiše pravce energetske sanacije postojećih objekata, s naglaskom na racionalniju potrošnju energije i smanjenje emisija štetnih gasova.

Ministar prostornog uređenja FBiH Željko Nedić, čije ministarstvo predvodi implementaciju ovog višedecenijskog procesa, naglašava da je stanje javne infrastrukture rezultat dugogodišnjeg zanemarivanja i nedovoljnog ulaganja.

"Preko 70 posto zgrada u FBiH izgrađeno je prije više od tri decenije, a više od 80 posto ih i dalje koristi fosilna goriva poput uglja i lož ulja, ili sisteme daljinskog grijanja koji također uglavnom koriste ugalj. Zamjena energenata i uvođenje obnovljivih izvora energije, zajedno s mjerama energetske efikasnosti, ključni su za smanjenje emisije ugljičnog dioksida i modernizaciju. Upravo zato je važno imati dugoročan, strukturiran i mjerljiv plan koji odgovara stvarnim potrebama i mogućnostima", izjavio je Nedić.

Tri faze obnove

Strategijom je predviđena obnova ukupno 177.125 objekata, uključujući javne, stambene i druge zgrade, raspoređenih u tri glavne faze. Do 2030. godine planirana je sanacija 36.000 zgrada, u periodu od 2031. do 2040. dodatnih 99.900, dok se u posljednjoj fazi, između 2041. i 2050, planira obnova još 41.225 objekata. Među njima se nalazi i 3.689 javnih zgrada, među kojima su škole, domovi zdravlja, bolnice i administrativne institucije, čime se doprinosi modernizaciji javnog sektora i smanjenju troškova održavanja na duži rok.

Ono što ovu strategiju čini naročito značajnom jeste njen direktan uticaj na smanjenje emisije ugljen-dioksida i energetsku efikasnost. Procjene govore da će se potrošnja energije za grijanje zgrada smanjiti između 60 i 80 posto, dok bi ukupne emisije CO₂ trebale biti niže za više od 65 posto do kraja planiranog perioda.

Ministar Nedić naglašava da strategija ima višestruku vrijednost za građane, privredu i institucije.

"Obnova zgrada direktno znači manju potrošnju energije, niže račune, zdravije uslove stanovanja i snažniji građevinski sektor. Strategijom smo po prvi put definisali jasne ciljeve do 2050. godine i mehanizme kako da do njih dođemo. Ovo je realan plan koji donosi višestruku korist građanima, ekonomiji i okolišu", ističe Nedić.

Za realizaciju ovog plana predviđena su ulaganja oko 775 miliona konvertibilnih maraka godišnje. Od toga dio se odnosi na tehničke mjere obnove, dok je drugi dio sredstava namijenjen za podršku implementaciji, kroz edukaciju, upravljanje, monitoring, IT sisteme i komunikacijske aktivnosti.

"Riječ je o investiciji koja vraća višestruko, ne samo kroz energetsku uštedu, već i kroz nova radna mjesta, razvoj domaće industrije i rast lokalnih ekonomija. Građevinski sektor će biti kičma ove transformacije, ali korist će osjetiti i male firme, edukatori, energetski savjetnici, inženjeri i lokalne zajednice", izjavio je Nedić, dodajući da je plan pažljivo izrađen kako bi bio održiv i realan za implementaciju.

Ulaganja i nova radna mjesta

Prema procjenama, realizacija strategije rezultirat će stvaranjem više od 6.500 direktnih radnih mjesta svake godine. U pitanju su poslovi u građevinskom sektoru, inženjeringu, projektovanju, nadzoru, obuci i lokalnoj administraciji, ali i nova zapošljavanja u industrijama koje podržavaju proces energetske tranzicije.

"Mi ne možemo riješiti sve izazove preko noći, ali možemo postaviti temelje za društvo koje je efikasnije, sigurnije i spremnije za budućnost. Upravo to radimo ovom strategijom, planiramo promjene koje će trajati decenijama", ističe ministar Nedić.

Primjeri iz prakse

Strategija se temelji na principima koji su već deceniju standard u najrazvijenijim zemljama Evropske unije. Njemačka, Austrija, Francuska i skandinavske države već godinama investiraju u energetsku obnovu zgrada kao ključni instrument smanjenja emisija i osnaživanja lokalne ekonomije. U Federaciji BiH predviđena je i postupna integracija evropskih standarda, uključujući koncept zgrada gotovo nulte potrošnje energije (nZEB), koji je u EU postao obavezan od 2021. godine.

"Obnovom zgrada u FBiH ulažemo u društveni standard, u zdravlje, obrazovanje i funkcionalnost zajednica. To je stvarna vrijednost ovakvog plana i ona se ne mjeri samo u megavatima ili markama. Dok se širom svijeta govori o održivosti, u Federaciji BiH uspostavlja se plan koji odgovara na te izazove kroz konkretne mjere, postepeno, sistematski i u skladu s evropskom praksom", zaključio je ministar Nedić.