Intenzivni radovi na obnovi Isa-begovog hamama u Sarajevu

Radovi na obnovi najstarijeg gradskog turskog kupatila Isa-begovog hamama u Sarajevu traju punim intenzitetom, a realiziraju se u okviru projekta obnove ovog nacionalnog spomenika BiH.

Potvrdio je to Agenciji Fena direktor Vakufske direkcije Sarajevo Senaid Zajimović, naglašavajući da su zadovoljni dinamikom radova te da se oni provode intenzivno nakon što je konačno raščišćen teren od velikih količina smeća te određeno koje od starih zidova treba rušiti, a koje ostaviti.

„Na naše iznenađenje, došlo je do nekih promjena. Ispostavilo se da je potrebno porušiti mnogo više dijelova starog objekta nego što je to bilo predviđeno. To će biti urađeno radi čvrstoće budućeg objekta“, istaknuo je on.

Radnici turske firme "Erbu" već izlijevaju temelje za zidove na unutrašnjem dijelu objekta prema Carevoj džamiji, te bi uskoro trebalo početi njihovo zidanje. Novi blokovi zidova u potpunosti će zamijeniti stare koji su zbog jako lošeg stanja morali biti uklonjeni.

„Stanje objekta je mnogo lošije nego što smo to predvidjeli. Možda će ovo malo usporiti radove, ali neznatno. Stoga je i predviđeno 500 dana za radove upravo zbog nepredviđenih situacija“, zaključio je Zajimović.

Kako je riječ o nacionalnom spomeniku BiH, redovni nadzor nad svim radovima vrši Federalni zavod za zaštitu spomenika.

Prema projektu obnove, dio hamama ostat će u okviru objekta, ali će njegov lijevi i desni dio biti pretvoren u hotel.

Objekt je smješten na 817 kvadratnih metara, a tokom obnove će biti ostavljena izvorna fasada koju je projektovao Josip Vancaš. Hotel će raspolagati s 19 soba i dva apartmana i bit će dat u zakup. Sav namještaj će biti u staroosmanskom stilu, visokog standarda.

Vakufska direkcija Turske, koja finansira obnovu hamama, za ovaj je projekt predvidjela izdvojiti oko dva miliona i 600.000 KM.

Osnivač Sarajeva Isa-beg Ishaković je u toku tridesetogodišnje vladavine Sarajevom sagradio niz veoma lijepih i važnih javnih objekata, kao što su prva džamija - Careva, pored nje i prvo javno gradsko kupatilo, zatim prvi most preko Miljacke te brojne konake, dućane i druge građevine.

Građena u orijentalnom stilu, prema planovima arhitekte Vancaša, banja je imala parnu i tzv. tursku banju i zasebne banje u bazenima. Odatle naziv "Gazi Isa-begova banja" koja je imala 18 kabina.