
26.03.2015 |
Investicije / PROJEKTI
Izvor: eKapija.ba
Menadžerica Ivana Antišić koja istaknula je da projekt doprinosi unapređenju zajedničke turističke ponude temeljene na zajedničkom kulturnom identitetu prekograničnog područja Hrvatske i BiH.
Rezultati projekta "Staza Gospi Sinjskoj" predstavljeni su u prostorijama Kulturno informativnog centra u Tomislavgradu.
O projektu kojeg financira Europska unija kroz Instrument za pretpristupnu pomoć u okviru Programa prekogranične suradnje Hrvatske i BiH govorili su poznati hrvatski alpinist, pisac, fotograf, filmski snimatelj i redatelj Stipe Božić, zatim projekt menadžer Ivana Antišić te pomoćnik načelnika općine Tomislavgrad za društvene djelatnosti i opću upravu Bože Kovačević.
U ovom prekograničnom projektu Hrvatske i BiH kojeg zajedno provode Grad Sinj i općina Prozor Rama sa svojim partnerima Hrvatskom gorskom službom spašavanja – stanica Split i Gradom Solin te općinama Livno i Tomislavgrad financira se uređenje "Staze Gospi Sinskoj" koja se generacijama koristila kao hodočasnički put.
Staza započinje od Ramskog jezera i franjevačkog samostana na Šćitu, a nastavlja se prema Tomislavgradu, uz Buško jezero, prema Karmelu sv.Ilije i dalje preko Kazaginca do graničnog prijelaza Prisika, te preko Sinskog polja do Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske
Po riječima Stipe Božića, ruta prolazi područjem izoliranim od prometne gužve i kroz slikovite krajeve koji su bogati povijesnim naslijeđem. To su kako, Božić kaže, utvrde, stećci, gradine, muzeji, sakralni objekti, ostaci starih staza i mostova te vidikovci i kontrolne točke gdje će se moći utisnuti pečat na stranicama vodiča koji je izgrađen u sklopu ovog projekta.
"Jedna od najznačajnijih aktivnosti projekta je uređenje, označavanje i opremanje navedene rute staze koja se trenutno dovršava s obje strane granice", kazao je Božić.
Menadžerica Ivana Antišić koja istaknula je da projekt doprinosi unapređenju zajedničke turističke ponude temeljene na zajedničkom kulturnom identitetu prekograničnog područja Hrvatske i BiH.
Zajednički njihov cilj je, kako ističe Antišić, povećanje konkurentnosti lokalnog turističkog gospodarstva.
"U sklopu projekta provedeni su edukacijski programi za pružatelje turističkih usluga i predstavnika civilnog sektora prema modelima u kojima se spominju zajednički povijesni interesi s osvrtom na povijesne turističke lokacije, destinacijskog menadžmenta, promocije proizvoda i turističkog marketinga i dr.", kazala je Antišić.
Ukupna vrijednost odobrenog projekta je 558.031 eura , od čega se 302.964 eura odnosi na aktivnosti partnera u RH, a 255.066 EUR na aktivnosti partnera u BiH.
"Udio EU sredstava u ukupnoj ovoj vrijednosti projekta je 83 posto, dok će preostalih 17 posto sufinancirati partneri na projektu", naglasila je Antišić.
|
Karta "Staza Gospi Sinjskoj" Nedavno je iz tiska je izišla turističko-hodočasnički zemljovid "Staza Gospi Sinjskoj", koji prati hodočasnički put iz nekoliko pravaca. Stoljećima pješačeći k najvećem marijanskom svetištu na južnohrvatskim prostorima utrto je nekoliko pravaca koje ova karta prati. Osim zemljovida kojeg karta donosi, tu su i važni savjeti za sve sudionike koji se odluče na put ovom stazom. Tako su tu savjeti kako se najbolje pripremiti za put, kako se ponašati u slučaju nesreće, kako obavijestiti o nesreći, te kako se ponašati na putu te koja sve mjesta vrijedi posjetiti. U kratkim crtama tako je doneseno i opisano dvadesetak mjesta koja vrijedi posjetiti, sa kratim opisom i značajem tog mjesta. Doneseni su važni telefonski brojevi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ova karta nastala je zajedničkim zalaganjem partnerskim općina i organizacija koji rade na provedbi projekta Staza Gospi Sinjskoj. Uvod za Kartu napisao je Stipe Božić, poznati hrvatski alpinista i jedan od idejnih pokretača ovog projekta. Karta je napravljena u mjerilu 1:120 000. Karta je nastala kroz provedbu projekta prekogranične suradnje, a financira ga Europska unija. |
eKapija.ba/FENA
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.