Sarajevska I transverzala imat će značajnu ulogu u povezivanju Sjeverne longitudinale - kod Željezničke stanice, sa budućim Gradskim autoputem u Velešićima i na kraju sa Vogošćom uz povezivanje i izlazom na autoput A1.
Anka Petrović zadužena za ovaj projekta u Zavodu za izgradnju Kantona Sarajevo za Akta.ba kaže kako još uvijek nije poznato kada bi se tačno moglo krenuti sa izgradnjom I transverzale, s obzirom da je puno otvorenih pitanja na koje nadležne institucije treba da daju odgovore.
Podsjećamo, Kanton Sarajevo je putem Ministarstva saobraćaja i Direkcije za puteve kod EBRD-a podigao kredit za gradnju XII transverzale tzv. Stupska petlja, dijela Južne longitudinale koja se prostire od mosta Vrbanja do raskršća ulice Azize Šačirbegović i dijela I transverzale od ulice S.S. Kranjčevića do Tunela Kobilja Glava.
"Ova sredstva za gradnju I transverzale su na raspolaganju već 2-3 godine, a zbog nedostatka sredstava u budžetu KS za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, koji se realiziraju iz domaćih sredstava, nije se krenulo u realizaciju posla. U narednom period održat će se niz sastanaka kako bi se precizno odredilo koja dionica će se započeti i za koju se mogu osigurati sredstva kroz Budžet KS za 2017. godinu a sve za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa", rekla Petrović.
Za izgradnju I transverzale, odnosno jednog dijela funkcionale dionice od S.S. Kranjčevića do tunela Kobilja Glava, po kreditu EBRD-a osigurano je cca 15 mil eura.
Uslovi kreditora EBRD-a su jasni i precizni, a sve procedure koje bi uslijedile tokom gradnje odvijale bi se po njihovim pravilima i smjernicama.
SMANJENJE TROŠKOVA IZGRADNJE
Finalna procjena troškova izgradnje I transferzale izvršena je na bazi urađene izvedbene projektne dokumentacije od ul. S.S.Kranjčevića do Donjeg Hotonja u dužini od 5,1 km (Hifa pumpa).
"Projektna dokumentacija je sukladna urbanističkom planu grada Sarajeva i svim pripadajućim regulacionim planovima na spomenutoj dionici i na tom planu nema nikakvi poteškoća. I Općina Vogošća je izdala urbanističku saglasnost radi izgradnje tunela Kobilja Glava tako da i sa te strane ne bi trebalo biti većih izmjena. Ono što je u ovom slučaju moguće jeste da se pojedine dionice i promjene, jer je premijer KS zadužio Zavod za planiranje da pokuša planski riješiti I transverzalu kako bi se smanjili troškovi izgradnje, a izmjeni projektne dokumentacije bi se moglo pristupiti po eventualnoj izmjeni regulacionih planova na područjima koji će biti obuhvaćeni predloženom izmjenom", rekla je Petrović.
Trenutna procjena izgradnje na dužini od 5,1 km punog profila I transverzale iznosi 136 mil KM s PDV-om. Troškovi eksproprijacije na toj dionici procjenjeni su na 51 mil KM, a sredstva se moraju osigurati iz domaćih izvora a ne od kreditora izgradnje.
"Moguće je da se krene s izgradnjom, a o početku i o konkretnoj dionici koja će se graditi u ovom momentu Vlada još uvijek nije odlučila. Sredstva EBRD-a već su predugo raspoloživa i sigurno će se pokrenuti postupak za realizaciju u 2017 godini. Također je moguće da se osiguraju i druga sredstva iz drugih izvora za gradnju tunela, obzirom na prihvatljivu procjenu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa", istakla je Petrović.
NEOPHODNO RIJEŠITI IMOVINSKO-PRAVNE ODNOSE
Za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa potrebna su značajna sredstava koja će se osiguravati postupno kroz Budžet KS. Na mjestu od Bara do tunela riješeni su svi imovinski odnosi kao i dijelom u ulici H. Kajtaza.
Izgradnja tunela Kobilja Glava kao i svi objekti kao što su vijadukti, natputnjaci, petlje, rampe i drugi su najzahtjevniji i uvijek se rade prvi jer zahtjevaju duže vrijeme izgradnje od same saobraćajnice. Petrović kaže kako je izgradnja tunela najskuplji dio I transferzale što se tiče grdanje, ali najjeftinija po pitanju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
Istakla je da je trenutno najvažnije da se rješenje imovinsko-pravni odnosi, jer samo tako će biti moguće osigurati sva neophodna odobrenja za izgradnju dionice za koju će se opredjeliti svi učesnici u realizaciji ovog projekta a to su Vlada KS, nadležno ministarstvo, Direkcija za puteve, Općina Centar, Zavod za planiranje razvoja KS i Zavod Za izgradnju KS.
Prva transverzala bit će kategorisana kao magistralna cesta. Cijelom dužinom planirana je izgradnja pješačke staze uz svaki pravac saobraćajnice - smjer Sarajevo, smjer Vogošća i na tom pravcu moguće je formiranje i biciklističke staze.
Izgradnja I transverzale planirana je Urbanističkim planom Grada Sarajeva još davne 1985. godine i rangirana je kao primarna gradska saobraćajnica i od poprečnih saobraćajnica ili transverzala ima najveći značaj u mreži cestovne infrastrukture na širem području grada.
I.M.
