Nema para za izgradnju nove sanitarne ćelije

Postojeće cijene i nedovoljne količine otpada, kao i neizgrađeni sistem upravljanja otpadom, ugrožavaju rad Regionalne eko- deponije u Bijeljini.

Prošle godine zvanično je saopšteno da postojeća sanitarna ćelija može da prima otpad do kraja 2018. godine, a prema izvještaju uprave "Eko-depa", novac za izgradnju nove sanitarne ćelije od 2,5 miliona KM nije obezbijeđen.

Istovremeno, građani Semberije upozoravaju da se neprijatni mirisi i dalje šire sa ove lokacije, te su potpi­sivali peticiju za rješavanje tog problema i najavljivali proteste. Međutim, uprkos nezadovoljstvu građana, do danas se nije riješio problem sa smradom od smeća na deponiji.

U Javnom preduzeću "Eko-dep" naglašavaju da je treća sanitarna ćelija već trebalo da bude završe­na, ali da zbog složenih i komplikovanih procedura nisu mogli da konkurišu za europske pare u okviru programa IPA 2.

"Od pet opština u Srpskoj i FBiH, koje su se ugovorom obavezale da će odlagati otpad, opština Čelić nikada nije dovezla ni kilogram smeća, Teočak i Lopare odlažu godišnje tek oko tonu, Ugljevik nešto više od dvije, a Bijeljina 30.000 tona smeća. Na deponiju dnevno se odloži 85 tona komunalnog otpada. Uz cijenu odlaganja otpada od 40 KM po toni, preduzeće obezbjeđuje dovoljno prihoda za serviranje obaveza prema međunarodnim kre­ditorima. Opštine osnivači regionalne deponije uspjevaju da prikupe od 60 do 70 posto komunalnog otpada", kaže Dragiša Marjanović, direktor tog preduzeća.

Međutim, poslovanje Regionalne deponije bila je i tema posljednjeg zasjedanja gradske skupštine. Opozici­ja, predvođena SNSD smatra da grad Bijeljina sa 86 posto učešća u deponovanju smeća mora da preuzme obave­zu i pronađe rješenje.

Odbornik SNSD u skup­štini grada Bijeljine Dragan Knežević kaže da se ne mogu svi projekti realizovati isključivo kreditnim zaduženjima.

"Nedopustivo je da se na izgradnju treće sanitarne deponije čeka "posljednji čas", jer to može da ugrozi životnu okolinu", smatra Knežević. 

Njegov stranački kole­ga Vaso Arsenović tražio je od menadžmenta preduzeća "Eko- dep" da pojasni koliko je novca potrebno da se realizuju investicije u punom ka­pacitetu i ne dozvoli da Bijeljina ima pro­bleme krajem ove ili sljedeće godine.

"Najveći ceh će platiti građani Bijeljine koji su suočeni sa neprijatnim mirisima. Mora se kvalitetnije pristupiti skladištenju i preradi otpada, preimenujući najnoviju tehnologiju", naglasio je Arsenović.

U Ekodepu pojašnjavaju da su neprijatni mirisi tokom prethodnih ljeta bili posljedica odlaganja klaoničkog otpa­da na staru de­poniju, ali je i to, bar zva­nično, za­branjeno od juna prošle godine.

Usljedilo je i obećanje da će neprijatni mirisi sa kojim je započelo proljeće u Bijeliini biti uskoro neutralisano. Naglašavaju da se instaliranjem postrojenja za spaljivanje deponijskih gasova i prečistača procjednih voda u velikoj mjeri spriječili širenje neprijatnih mirisa sa nove deponije i zaštitili životnu sredinu.