U povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine, Općina Novi Grad upriličila je jučer svečanost na kojoj je otvoren park "Bosanski stećak i zastava", koji se nalazi preko puta zgrade Općine.
Park sa dva srednjovijekovna nadgrobna spomenika - stećka, koji datiraju iz 14. i 15. stoljeća a koje je Općina u saradnji sa JU "Muzej Sarajeva" u proteklom periodu izmjestila iz trolejbuskog terminala, zaštitila ih i konzervirala, upotpunjen je sa sedam zastava BiH, koje datiraju iz različitih historijskih perioda BiH. Zastave su u povodu Dana državnosti naše domovine podignute, i od danas su dio historijskog parka Općine Novi Grad.
"Od danas ovdje imamo i sedam zastava koje imaju svoje historijsko utemeljenje u našoj historiji i one su potvrda kontinuiteta državnosti BiH, zajedno sa ovim stećcima. Imali smo namjeru predstaviti jedan bosanski simbol trajanja, obzirom da se taj kontinuitet često osporava. Ove zastave su dokaz postojanosti još od vremena stećka, koji možemo smatrati kamenom temeljcem BiH. BiH je imala svoju autonomiju, čak i onda kada je bila u okviru većih kraljevina, carstava. Imala je svoju posebnost, svoje simbole. Neka ovaj mali park bude vizuelni podsjetnik za sve naše generacije koje žive, odrastaju ovdje u Novom Gradu i Sarajevu, neka to bude podsjetnik na njihovu historiju, da vide koje je sve faze prošla naša država kako bi mi danas obilježavali Dan državnosti - 25. novembar", kazao je Efendić.
Prisutnima su se obratili bh. književnici Abdulah Sidran i Gradimir Gojer.
"Istinski sam sretan što sam prisustvovao današnjem događaju. Kazat ću vam, meni se čini, jako važnu stvar. Najpametniji ljudi svijeta složili su se u jednoj stvari da smisao čovječanstva kroz hiljade i hiljade godina nema nikakvog drugog smisla osim onog kojeg mu daje kultura. U tom svjetlu, ako gledamo šta smo mi danas učinili, šta je učinila ekipa načelnika Efendića, to spada u visokorazvijenu svijest o tome da bez svijesti o kulturi nema svijesti o postojanju, bez svijesti o tome da smo bića kulture nismo nikakva bića, idemo u red neke druge žive vrste, ali se čovjekom koji misli ne možemo zvati, zbog toga sam sretan ovdje danas", riječi su akademika Sidrana.
Bh. pisac, reditelj i teatrolog Gradimir Gojer, kazao je da je njegovanje bosanske kulture i tradicije, kao i njegovanje svake kulture i tradicije pitanje kontinuiteta.
"Ovo što je danas uradio načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić stavljajući stećak i zastave iz povijesti države BiH u jedan predivan ambijent je ne samo doprinos tom kontinuitetu, nego održavanje kontinuiteta, poklonjenje državi BiH. To je način da mladi kroz ovakve parkove stiču znanje da imaju povijest i da im je povijest osigurana", kazao je Gojer.
Istraživanje o bh. zastavi kroz historiju koja je dokaz kontinuiteta BiH, još od vremena Kraljevine BiH, ali i XX stoljeća uradio je mr. historije Ervin Klepo.
On je istakao da je njegov zadatak bio identificirati i hronološki posložiti najvažnija državna znamenja BiH.
"Slobodno mogu reći da pred vama stoji jedna sažeta historija BiH od 14. do konca 20. stoljeća kroz prizmu njezinih simbola. Naročito sam ponosan što smo uspjeli ući u trag izgledu zastave srednjovjekovne bosanske države iz vremena njezinih banova, od druge/treće decenije 14. stoljeća, pa do 1377. godine. Druga zastava je zastava koju su koristili bosanski kraljevi, od 1377-1463. godine, kao i zastavu pokreta za autonomiju, dva pokreta koja su još tada, u okolnostima borbe protiv vrhovne vlasti Osmanskog carstva željela da izbore bosansku autonomiju. Tu zastavu koristio je i pokret za otpor Austro-ugarskoj okupaciji 1878. godine, nakon što je Bosna Berlinskim kongresom predata na upravu ovoj srednjeevropskoj monarhiji, zastava BiH iz Austro-ugarskog perioda, zastava narodne i socijalističke Republike BiH iz perioda 1945-1992.godine, čuvena bosanskohercegovačka zastava nastala u okolnostima bosanske državnosti i njezine državne samostalnosti i aktuelna zastava BiH, i sa kojom se država BiH danas identificira", rekao je Klepo i zahvalio načelniku Efendiću koji ima jako izražen smisao za njegovanje bosanskohercegovačke državnosti sa njezinog aspekta.
Napomenuo je da je u sklopu Elaborata uradio i identifikaciju devet najznačajnijih bh. grbova kroz njezinu prošlost, te da su grbovi najčešće bili temelj za ustanovljavanje forme zastave.
