Dugočekivani Nacrt plana urbanističkih planova koji prati i Pravilnik o urbanom planiranju za KS je na posljednjoj sjednici Vlade KS prihvaćen.
U očekivanju javne prezentacije navedenog Nacrta za narednih 20 godina, podsjećamo na neke od najavljivanih kapitalnih projekata proteklih godina koji su još uvijek pod velom dilema, nejasnoća i kontraverzi.
Gradnja pruge do Hrasnice
Više godina unazad se govori o gradnji pruge do Hrasnice i taj kapitalni projekat u nizu je višestruko najavljivan.
Gradnja pruge do Hrasnice planirana je još predratnim Urbanističkim planom.
Istim Urbanističkim planom bila je planirana i izgradnja tramvajske pruge do Dobrinje.
Još 2022. godine, nevladina organizacija Eko akcija, uradila je analizu kako je kroz godine rasla cijena projekta izgradnje pruge Ilidža – Hrasnica.
Tako je 2015. godine prvobitna cijena izgradnje procijenjena je na 20 miliona KM, 2019. godine cijena izgradnje iznosila je 46 miliona KM dok se 2022. godine cijena izgradnje Odlukom o izmjeni kapitalnog projekta popela na 57,2 miliona KM.
Špekuliralo se i da se pruga za Hrasnicu radi kako bi tu bila izmještena remiza, a zemljište prodato tajkunima za stanogradnju.
Izgradnja Električne centrale
Lokacija oko Kvadranta B je dugogodišnja investicijska specifičnost, a godinama su mnoge administrativne i zakonske procedure blokirale gradnju na ovoj lokaciji.
Špekuliralo se i postalo općepoznato da je zgrada trebala biti srušena u svrhu izgradnje nebodera po uzoru na Sarajevo City Centar.
U martu prošle godine, investitori su naglasili da se namjena gradnje još ne zna.
Još davne 2017 godine, U Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko pravne odnose (katastar) Električna centrala je već upisana kao vlasništvo firme The Place.
Ranijim Regulacionim planom koji je usvojen prije nekoliko godina planirano je da se objekt Električne centrale obnovi i uredi kao prvi Tehnički muzej u Sarajevu, no izvjesno je da se to neće desiti.
Garažni parking u Starom Gradu (Trg Oslobođenja)
Ovaj projekat je svojevremeno izazvao mnogo polemike.
Još 2020. godine, tadašnji načelnik Općine Stari Grad Sarajevo, Ibrahim Hadžibajrić, najavljivao je izgradnju ove garaže i zakazivao stručne sastanke sa resornim ministarstvom i Zavodom za planiranje razvoja KS.
Predmetna podzemna garaža na Trgu oslobođenja-Alija Izetbegović trebala je imati uređeni trg i spomen-obilježje poginulim borcima što je tada ocijenjeno kao jedan od značajnijih projekata.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine odbila je 2021. godine projektno rješenje izgradnje podzemne garaže jer nije u skladu sa programom razvoja gradskog jezgra Sarajeva koji na prostoru trga propisuje zaštitu zelene površine, a tadašnjem općinskom načelniku je spočitano oglušavanje na riječ struke.
Kongresni centar Sarajeva
Sigurno jedan od dugo godina najavljivan projekat koji je ispratilo mnogo senzacija ali i kontraverzi.
Na temu izgradnje Kongresnog centra još 2016. godine govorio načelnik Općine Novi Grad, Semir Efendić. Tada je Općinskog vijeće usvojilo Urbanistički projekat "Kongresni Centar Sarajeva", i javnosti je predstavljen ovaj "jedinstveni kapitalni projekat Općine Novi Grad Sarajevo".
Tada je najavljeno da će izgradnja koštati oko 300 miliona KM te da se radilo o do tada najvećem projektu Općine Novi Grad, koji je od velikog značaja za Kanton Sarajevo i državu BiH.
"Naš cilj je da izgradnjom kongresnog centra uvrstimo Sarajevo na mapu kongresnih gradova Evrope, ali i svijeta.", govorili su tada iz ove Općine.
Objekat je trebao sadržavati više sala i dvorana u kojima će se moći održavati centralni kulturni i poslovni događaji u BiH, kao što su koncerti, predstave, filmske projekcije i kongresi.
U sklopu kompleksa trebali su biti izgrađeni hotel, šoping-centar, velike garaže, veliki dio poslovnih sadržaja, te jedan dio stambenog prostora.
Nakon presjeka rada Općine za 2019. godinu, Efendić je ponovo pokrenuo temu Kongresnog centra te najavio da će 2020. godine biti raspisan međunarodni javni poziv investitorima.
"Radi se o projektu vrijednom 350-400 miliona KM. Nadam se da ćemo pronaći investitore izvan BiH", rekao je tada Efendić.
Kada je u maju 2021. godine došlo do licitacije za prodaju zemljišta za izgradnju Kongresnog centra sa početnom cijenom od 82 miliona KM bez PDV-a, reagovalo je Pravobranilaštvo BiH i zahtjevalo obustavu projekta.
U aprilu prošle godine, Efendić je rekao da bi ovaj projekat mogao ponovo zaživjeti te naglasio kako je žalba u državnom Pravobranilaštvu omela proces ali da je pitanje imovije sada riješeno na način da je Radio-televizija BiH većinski vlasnik zemljišta te da su se stvorili uslovi da RTV BiH ponovo da raspiše javni poziv za pronalazak investitora.
Marija Green Tower u Općini Centar
Na Marijin dvoru u Sarajevu, iza UNITIC-ovih nebodera, 2020. godine, najavljena je gradnja i poslovnog objekta MGT, Marija Green Tower.
Iza ovog projekta stoji biznismen Tihomir Brajković, vlasnik kompanije Tibra, a ovaj objekat zbog lokacije neki nazivaju i treći UNITIC-ov neboder.
Lokacijski, radi se o zelenoj površini između sarajevskog hotela Holiday (bivši Holiday Inn) i UNITIC-ovih nebodera s jedne i tržnog centra Alta s druge strane.
U decembru 2022. godine, ovi radovi su proglašeni nezakonitim i obustavljeni su, a u medijima se špekuliralo ko je kompaniji "Palace Investments" dozvolio gradnju nebodera od 22 sprata na što je tada reagovala i Općina Centar.
U martu prošle godine, investitor je tužio Općinu Centar i traži odštetu u iznosu od 11,5 miliona KM.
Stambene zgrade na Čengić Vili
Nakon što je 2019. godine ponovo najavljena gradnja stambenih zgrada na Čengić Vili, građani Sarajeva su poručili da se protive izmjenama regulacionog plana "Hepok Čengić Vila III" kojim je predviđena izgradnja više stambenih zgrada u naselju Čengić Vila.
Faruk Kapidžić, kao tadašnji ministar prostornog uređenja Kantona Sarajevo, u reagovanju na predmetnu gradnju izjavio da "ako se ovako nastavi za 10 godina, cijelo Sarajevo će biti kao Tibra" a po provođenju Studije o zaštiti ventilacionih koridora u Sarajevu 2020. godine.
U februaru 2023. godine, građani su se pobunili. Prema njihovim riječima, protive se prvobitnom planu iz 2002., kao i njegovim korekcijama iz 2016.godine.
Izmjene i dopune ovog prijedloga svode se na to da se broj spratova šest novih zgrada poveća za tri sprata, pet novih zgrada za čak pet spratova.
Oglasili su se i iz Udruženja Eko akcija.
"Glasine su se ispostavile kao tačne - regulacioni plan "Hepok Čengić Vila III" se mijenja da bi se prvo Tibri omogućila prodaja bez tendera 3317 m2 zemljišta u društvenom vlasništvu, a nakon toga i gradnja stambeno-poslovnog objekta ukupne površine od preko 19500 m2. Na tih 3317 m2 sada je visoko drveće koje značajno ublažava zagađenje zraka u ovom naselju koje je i pored toga jedno od najviše ugroženih u Sarajevu. Prema rezultatima popisa iz 2013. godine, skoro svaki četvrti stan u Sarajevu je bio prazan", naveli su tada iz Eko Akcije.
Kanalizacioni sistem na Trebeviću, gradnja na Brusu
Početkom prošle godine, govorilo se o rješavanju dugogodišnjeg problema nepostojanja kanalizacionog sistema u Zaštićenom pejzažu "Trebević", te negativnog uticaja fekalnih voda na prirodu i okoliš,
Resorne institucije su saglasne da je izgradnja opravdana i da se treba nastaviti ali struka se baš s tim ne slaže.
Tada je arhitekta Hasan Ćemalović pozvao na borbu za Trebević jer smatra da će vremenom doći do utrke novih investitora na Trebeviću te da će svaki investitor graditi više što će ići u nedogled dok se Trebević potpuno ne uništi.
Da bi investitori realizirali svoje ideje odlučili su se primarno za prostor RS i Istočni Stari Grad, a navodno u Federalnom dijelu Sarajeva nisu mogli dobiti saglasnost.
Press konferencija Vlade KS koja je danas trebala biti održana na temu upravo ovog nacrta je otkazana.
Da li su svi ovi projekti uvršteni u novi plan ostaje da se vidi nakon što isti bude javan.
Po održavanju konferencije u novom terminu svakako da će se znati više.
