Još 4. septembra 1979. godine, tadašnji Gradski sekretarijat za prostorno uređenje Skupštine grada Sarajeva, rješavajući po zahtjevu Gradskog saobraćajnog preduzeća Sarajevo (KJKP Gras), za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju autobuske garaže u Briješću donio je zaključak o izuzimanju zemljišta u Briješću.
Prema dokumentima do kojih je Oslobođenje došlo, riječ je o 9.840 kvadratnih metara zemlje, a predviđeno je bilo da se pristup garažama Grasa osigura u konačnom rješenju sa XI transverzale, odnosno internih saobraćajnica u sklopu prostorne cjeline Halilovići.
Odlukom od 8. aprila 1981. godine prihvaćen je predugovor o ustupanju građevinskog zemljišta na korištenje OOUR-a Autobuski saobraćaj za izgradnju autogaraže u Briješću. Tadašnji direktor Gradskog saobraćaja Ismet Fazlagić čak je sklopio i ugovor sa direktorom Instituta za saobraćaj Emirom Mašnićem o izradi tehničke dokumentacije autobaze u Briješću.
U oktobru 1981. godine na Okružnom sudu Zavod za izgradnju Sarajeva tužio je Gradski saobraćaj zbog milion 733 i 600 dinara, u vezi sa dodjelom zemljišta, a presuda je donesena 24. avgusta naredne godine. U njoj se navodi kako je tuženi dužan uplatiti troškove spora ali i 1.733.600 dinara tužiocu uz osam posto kamate, kao obavezu iz predugovora.
Kako tuženi ne spori ni osnov ni visinu tužbenog zahtjeva, a osnovanost zahtjeva je utvrđena uvidom u ugovor i utuženi račun, to je sud udovoljio tužbenom zahtjevu, napisala je predsjednica vijeća Okružnog suda u Sarajevu Divna Vučković. Opštinski sekretarijat za urbanizam, imovinske, stambene i komunalne poslove Opštine Novi Grad 15. jjuna 1990. gdine izdao je rješenje kojim se daje urbanistička saglasnost Grasu, za lokaciju poslovnog kompleksa u Briješću.
Na osnovu svega navedenog, priča koja godinama Sarajevom kruži, o dislociranju preduzeća Gras iz centra grada ima smisla. Pored namjere da se i trolejbuski saobraćaj izmjesti, kako bi se, prema nekim planovima, oznad objekta Općine Novi Grad gradila muzička škola, očigledno je i općinskim vlastim namjera bila da se za rentu zemljišta Remize uzmu velike pare. U priči o Remizi, pominjana je gradnja još jednog u nizu tržnih centara koji su u Sarajevu nikli proteklih godina.
