HNB: Upitan oporavak privredne aktivnosti

Analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u najnovijoj Informaciji o ekonomskim kretanjima krajem prošle godine ocjenjuju kako ona još ne upućuju na početak oporavka privredne aktivnosti u Hrvatskoj.

Napominju kako bi u posljednjem tromjesečju 2012. godine, prema raspoloživim mjesečnim podacima, ponovno mogao biti zabilježen pad privredne aktivnosti, nakon stagnacije u trećem tromjesečju.

U trećem tromjesečju prošle godine bruto društveni proizvod (BDP) je pao 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije, što je tek blago usporavanje u odnosu na godišnju stopu pada iz drugog tromjesečja od 2,2 posto.

Na nivou prva tri tromjesečja, realni BDP se smanjio za 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. godine, pri čemu je samo izvoz robe i usluga stagnirao, dok su sve ostale sastavnice nepovoljno djelovale na agregatnu ekonomsku aktivnost, objašnjavaju analitičari HNB-a.

Dostupni mjesečni podaci za posljednje tromjesečje 2012. godine upućuju na pad ekonomske aktivnosti na kraju godine.

Dinamiziran izvoz

Prosječan nivo fizičkog obima industrijske proizvodnje u oktobru i novembru bio je niži od onog ostvarenog u trećem tromjesečju, a pao je i promet od trgovine na malo.

Analitičari HNB-a ističu kako su se tokom oktobra i novembra nastavila negativna kretanja na tržištu rada, daljnje slabljenje povjerenja potrošača, pad trgovine na malo i slabljenje industrijske proizvodnje.

Što se tiče pozitivnih rezultata, dinamizirao se izvoz, a u oktobru je zabilježen i porast aktivnosti u građevinarstvu, no za sada je, kako se napominje, teško ocijeniti znači li to promjenu padajućeg trenda.

Rast ukupnog robnog izvoza dinamizirao se tokom oktobra i novembra (prema sezonski prilagođenim podacima porastao je 8,2 posto u odnosu na treće tromjesečje), pod dominantnim utjecajem povećanog izvoza brodova.

Pad izvoza nafte i naftnih derivata je usporio, a nastavio se oporavak izvoza ostale robe.

Ukupan robni uvoz smanjio se 4,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje (prema sezonski prilagođenim podacima), dok se, s druge strane, povećao uvoz nafte i naftnih derivata, te ostalih prevoznih sredstava.

Smanjivanje plata

Negativna kretanja na tržištu rada dodatno su se intenzivirala tokom oktobra i novembra, te se zaposlenost nastavila ubrzano smanjivati, a nezaposlenost povećavati.

Realne plate su se također nastavile smanjivati.

Inflacija potrošačkih cijena usporila se sa 4,8 posto u oktobru na 4,4 posto u novembru.

Temeljna inflacija je također usporila, sa 2,3 na 2,2 posto.

Monetarna kretanja obilježili su daljnja visoka likvidnost bankovnog sistema, pad plasmana i razduživanje banaka prema inostranstvu.

Iz HNB-a navode i kako nedavno sniženje rejtinga hrvatskih obveznica nije prouzrokovalo značajnije povećanje premije za rizik, no ona ostaje relativno visoka u odnosu na premije drugih zemalja u srednjoj i istočnoj Evropi.