Početkom sljedeće godine najavljen rast kamatnih stopa, postaju li i krediti nedostižni građanima?

Za samo tri mjeseca, Evropska centralna banka podigla je kamatne stope za puna dva procentna poena. To će značiti i dalji rast kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini, a prema najavama, to će se desiti već od prvog januara. Provjeravali smo, šta će to značiti za građane koji već imaju kredite i da li nam i krediti postaju nedostižni?

Banke širom Bosne i Hercegovine početkom sljedeće godine podići će kamatne stope zbog visoke inflacije. To je krajem oktobra već učinila Evropska centralna banka.

"Smatramo da će u konačnici ipak kamatne stope porasti. Znamo da su regulatori zabrinuti povećanjem kamatnih stopa, da ih žele donekle usporiti, znamo i da Centralna banka nije povećala stopu svoje proviziji u skladu sa stopama Evropske centralne banke", smatra Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.

Za već prezadužene građane ova vijest je „hladan tuš“.

ANKETA

"Ja imam auto kredit, kredit za auto, nije to neka suma, ali kad čovjek ima nešto nad glavom teže spava".

"Imam manji kredit. Za sad nije mijenjana, a šta možemo, kako bude meni biće svima i gotovo".

Pored građana, rast kamatnih stopa negativno će se odraziti i na privredu.

"Nezamisliva je bilo kakva investicija i pokretanje proizvodnje bez kredita. Krediti su bili prema veličini firme od 2,5 do 4,5 posto, a sad već idu na 5,5, 6,5 %", kazao je Mladen Lazić, vlasnik tvornice za preradu povrća. 

Dok god raste inflacija, rašće i kamatne stope, kažu ekonomisti.

"Kamatna stopa bi trebalo da bude veća od stope inflacije i možemo reći u nekom teoretskom smislu da je to nekakav reper. Kolika će biti inflacija, to nije jednoznačno, ali u dugom roku nije normalno da stopa inflacije bude dosta veća od kamatne stope", ističe Saša Grabovac, ekonomista

Prezaduženost je samo posljedica u vremenu kada se niko ne bavi uzrokom, kažu u nevladinom sektoru.

"Taj ogroman dio novca koji neodgovorni pojedinci unutar vlasti opljačkaju od građana bi mogao znatno povećati i penzije i plate i onda građani ne bi morali da podižu kredite", kazao je Branko Todorović, Helsinški odbor za ljudska prava. 

S obzirom na procjene da će kamate rasti barem još dvije godine, stručnjaci smatraju da će to fiksnu kamatnu stopu poslati u zaborav. 

"Ja mislim da će banke odustati od davanja kredita po fiksnoj stopi nego će sve ići na varijabilnu. U budućim ugovorima će stajati klauzula da će se kamatna stopa prilagođavati uslovima inflacije“, kazao je Aleksa Milojević, ekonomista.

Procjene stručnjaka su da će porast kamatnih stopa mogao, pored dužnika, pogoršati i situaciju za banke, jer bi se mogla povevćati stopa nekvalitetnih kredita, a prvi udarac može se očekivati već nakon prvog januara naredne godine.